Centralna izborna komisija BiH raspisala je konkurs za imenovanje oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, što će, kako kažu dugogodišnji učesnici izbornog procesa, biti jako teško, gotovo nemoguće bez pomoći lokalnih izbornih komisija.
To će na kraju pasti na nas da radimo, jer mi ćemo sprovoditi i obuke tih predsjednika i zamjenika predsjednika, kad kažem mi, mislim na članove lokalnih izbornih komisija jer su se skoro sve prijavile da rade taj posao. Jako teško će CIK naći toliki broj ljudi, oni će raditi testiranje i izbor, ali vjerovatno će to biti prebačeno na nas kao lokalne komisije”, rekao je Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije Prijedor.
Inače, na prethodnim izborima sve članove biračkih odbora, pa i predsjednike i zamjenike predsjednika, birale su lokalne izborne komisije, a na osnovu žrebanja među političkih partijama koje su bile prijavljene za izbore. Sada, nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, predsjednik i zamjenik predsjednika ne smiju biti stranačke ličnosti, i nadležnost za njihov izbor dodijeljena je Centralnoj izbornoj komisiji. Kako bi motivisali građane da se prijave, CIK je značajno povećao i naknade predsjednicima i zamjenicima predsjednika i to na 400, odnosno 200 KM, što je mnogo više nego što su imali ne prošlim izborima.
“Mi smo već ranije po lokalnim komisijama i glasačkim mjestima iskristalisali broj ljudi koji mogu da budu predsjednici i zamjenici predsjednika. Biće teško naći toliki broj ljudi, a i ako se pronađu, pitanje je njihovih kvaliteta”, kazao je Škondrić.
Kada je riječ o samom konkursu, iz CIK-a je saopšteno da on ostaje otvoren osam dana od dana objavljivanja. Prijave za konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova kandidati dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji putem portala e-izbori i aplikacije “Prijava za rad u biračkim odborima”, koji se nalaze na internet stranici Centralne izborne komisije BiH.
Kako se navodi u saopštenju CIK-a, kandidat za predsjednika i zamjenika ne smije biti član političke partije, niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom strankom, niti smije biti uključen u bilo kakve aktivnosti političke stranke i mora biti u mogućnosti da obavlja svoje dužnosti na politički nepristrasan način.
“Teško će Centralna izborna komisija BiH izabrati toliki broj ljudi i to je veća politizacija procesa nego što je do sada bilo. CIK preuzima imenovanja pod pretpostavkom da oni budu nezavisni, ali je pitanje gdje naći toliki broj ljudi koji su spremni da rade, a koji nisu članovi partija itd. Na kraju, postavlja se pitanje kakav će biti kvalitet svih tih ljudi”, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci i bivši predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka.
Nadležnost CIK-u u vezi s pitanjem izbora predsjednika i zamjenika predsjednika data je iz razloga što su birački odbori, koje imenuju lokalne izborne komisije, a članove delegiraju političke partije, ocijenjeni kao najslabija karika u kompletnom izbornom procesu. Još jedna od novina kada je riječ o članovima biračkih odbora je i ta što u njih mogu biti imenovani samo članovi partija koje imaju svoje odbornike po lokalnim zajednicama. Do sada, članovi biračkih odbora mogli su biti i oni čije su partije samo ovjerene za učešće na izborima. Ta novina, o čemu su “Nezavisne” ranije pisale, najviše će koštati SDS, koji kao Srpska demokratska stranka – Volja naroda neće moći delegirati članove biračkih odbora. Njima je, podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH odbila učešće na lokalnim izborima i to iz razloga što nisu mogli otvoriti račun za finansiranje kampanje, a zbog sankcija koje su im SAD uvele još 2004. godine.