Globalne cijene prehrambenih proizvoda, poput žitarica i biljnog ulja, prošle godine su pale s rekordno visokih cijena iz 2022., kada su rat u Ukrajini, suša i drugi faktori pogoršali glad širom svijeta, objavila je u petak, 5. januara, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Indeks cijena hrane FAO, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se uobičajeno trguje, bio je 13,7 posto niži 2023. od prosjeka 2022. godine.
U zadnjem mjesecu 2023. indeks je pao za oko 10 posto u poređenju s decembrom 2022. Pad cijena prehrambenih roba u 2023. dolazi uprkos teškoj godini za sigurnost hrane širom svijeta.
Efekti klimatskih promjena kao što su suše, poplava i prirodni fenomeni, na primjer, El Ninjo, u kombinaciji s posljedicama rata u Ukrajini, zabrane trgovine hranom koje su dodatno povećale inflaciju hrane i slabije valute posebno su naštetili zemljama u razvoju.
Iako su prehrambene robe poput žitarica pale nakon velikih skokova u 2022., olakšanje nisu osjetili mali trgovci i potrošači. Više od 333 miliona ljudi suočilo se s akutnom nesigurnosti hrane 2023. godine, prema navodima druge UN agencije, Svjetskog programa za hranu (WFP).
Prošle godine su posebno riža i šećer bili problematični zbog klimatskih efekata u regijama Azije, a posljedično su porasle cijene, posebno u afričkim zemljama.
FAO-ov indeks žitarica, izuzimajući rižu, prošle godine je bio 15,4 posto ispod prosjeka 2022., “što odražava dobro snabdjevena globalna tržišta”. Stanje je takvo i pored toga što se Rusija povukla iz ratnog sporazuma koji je omogućio protok žitarica iz Ukrajine u zemlje Afrike, Bliskog istoka i Azije.
Zemlje koje kupuju pšenicu snabdijevale su se drugdje, naročito iz Rusije, s cijenama nižima nego što su bile prije početka rata, kažu analitičari.
FAO-ov indeks riže porastao je prošle godine 21 posto zbog ograničenja izvoza nekih vrsta riže iz Indije i zabrinutosti oko uticaja El Ninja na proizvodnju riže, što je značilo porast cijena za porodice s niskim primanjima naročito u Senegalu i Keniji.
Slično tome, indeks šećera je prošle godine dosegao najvišu razinu od 2011., povećavši se za 26,7 posto u odnosu na 2022. zbog zabrinutosti oko slabih zalihe. Na ovo su uticale velike suše koje su oštetile žetve u Indiji i Tajlandu, drugom i trećem najvećem svjetskom izvozniku šećera.
Međutim, indeks šećera poboljšao se u posljednjem mjesecu 2023., dosegnuvši najnižu razinu u devet mjeseci zbog obimne ponude iz Brazila, najvećeg izvoznika šećera, i Indije koja je smanjila svoju upotrebu ove namirnice za proizvodnju etanola.
U međuvremenu su cijene mesa, mliječnih proizvoda i biljnog ulja pale u odnosu na 2022., pri čemu je biljno ulje kao glavni izvozni proizvod iz crnomorske regije, koji je doživio velike skokove nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, palo je na najnižu trogodišnju razinu kako su se globalne zalihe poboljšale, navodi FAO.