Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je izjavio da sebe vidi 2030. godine „u prvom mandatu predsjednika samostalne RS“.
On je to izjavio na prnjavorskoj televiziji K3, pozivajući građane da se „čvrsto drže njega i njegove politike“.
Nova provokacija
Tanja Topić, politička analitičarka iz Bosne i Hercegovine, kaže za Danas da je ova Dodikova izjava jedna vrsta provokacije.
„Odnosno, poruka koja je poslana i predstavnicima međunarodne zajednice, ali i ostalim političkim akterima unutar BiH“, objašnjava Topić.
Ona ocjenjuje da je Dodik „proročki“ gledao unaprijed, jer je period do 2030. dug da bi “on znao gdje će biti u tom trenutku“.
„Ali to ne znači da se on time igrao. On je svoju igru o osamostaljivanju RS nastavio. Čak ju je na neki način proširio“, kaže Topić.
Ukazuje da je Dodik vrlo brzo počeo da govori o stvaranju srpskih država, koje uključuju i Crnu Goru, ali i druge dijelove u regionu.
Ističe da predsjednik RS od 2008. godine ima kontinuitet u retorici kada je riječ o otcjepljenju RS, ali da je ona pojačana nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Dospio pod sankcije
Zbog takvih najava Dodik dospio na listu sankcija Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.
Ćamil Duraković, potpredsjednik RS, kaže da je Dodik postao neozbiljan i sebi, ali i onima koji ga podržavaju, te da daje utopijske izjave.
„Govori o otvaranju pregovora o pristupu EU, a onda nekoliko dana iza toga da izjavu da se nada da će 2030. biti prvi predsjednik nezavisne RS.
Tedencija je da do tada bude dio EU koja ukida granice. EU je administrativna zajednica koja ne poznaje granice u toj mjeri u kojoj Dodik pokušava da ih utvrđuje ili da stvara neke nove“, objašnjava Duraković.
On dodaje da je umoran od reagovanja na Dodikovu politiku i retoriku.
Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma, kaže da Evropa ne pruža dovoljno podrške BiH, te da je i sama napravila velike greške.
„Ali ipak EU otvara perspektivu, dok istovremeno ne vidim dovoljno odlučnosti da se obračuna sa antiustavnim i antidejtonskim djelovanjem Dodika, ali i Dragana Čovića“, kaže Vuletić.
On dodaje da evropske institucije ne pokazuju dovoljno odlučnosti u sprovođenju međunarodnih presuda koje se odnose na BiH.
Manje problema
„Kada bi EU, SAD i visoki predstavnik odlučno sprovodili presude međunarodnih sudova kao i domaćeg zakonodavstva, u Bosni bi bilo daleko manje problema, a Dodik bi odgovarao za rušenje države, izazivanje ratne opasnosti, ugožavanje suvureniteta, negiranje genocida, širenje mržnje i naravno, neuporedivu korupciju i mafijaško udruživanje“, tvrdi Vuletić.
On ukazuje da je Dodik dobio zadatak iz Kremlja da otvori novi, balkanski, front, koji je Rusiji prijeko potreban.
„Pošto je njegov (Dodikov) ukradeni novac na računima kod Putina, on je spreman da cijeli region gurne u novi ratni vrtlog da bi sačuvao opljačkano“, navodi Vuletić.
On dodaje da Dodik ni ekonomski ni demografski više ne može da opstane te da je samo pitanje međunarodne volje kada će se ta činjenica konstatovati.
„A ako se pitate kako će Dodik da ratuje, pa naravno uvlačenjem Srbije u taj sukob. Ali to ne bi bio samo kraj Dodikovog entiteta, to bi u egzistencijalnu opasnost dovelo i samu Srbiju“, kaže Vuletić i dodaje da nije siguran u kojoj mjeri je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić toga svjestan.
Danas / Slobodna Bosna