Borba protiv koronavirusa u Italiji ima užasne posljedice po sve veći broj građana, koji nakon mjesec dana karantina ostaju bez novca i nemaju čime da prehrane svoje porodice.
Većina građana ne radi i ne prima platu, pomoć od države još ne stiže, a ušteđevina je istrošena.
Koronavirus je na Apeninima usmrtio skoro 20 hiljada osoba, a najgore je prošao sjeverni dio zemlje. Među najteže pogođenima je i gradić Terni u Umbriji, gdje je Džin Makenzi (Jean McKenzie), dopisnica BBC, razgovarala s nekim od njegovih stanovnika.
– U ovom trenutku ne postoji nijedan način da zaradim novac. Nikad ranije nismo živjeli ovako. Potpuno nam se promijenio život, sve. Ovo više nije naš život – kaže Stefano, agent za nekretnine u pedesetim godinama, i dodaje: – Želim da imam budućnost, za sebe i svoju porodicu, ali ne znam kakav svijet ostavljamo svojoj djeci.
Srednjovječna žena s balkona dobacuje da su joj djeca gladna.
– Davimo se u stanu. Radila sam kao čistačica kod nekoliko porodica, ali taj posao više ne postoji. Sada sam bez posla i bez primanja. Kad ste roditelj, ponašate se poput divlje životinje, razmišljate o tome da stavite hranu na sto. Očajna sam. Vlada obećava pomoć, ali djeca moraju da jedu svaki dan – kaže ona.
Pomoć gladnima
Tito i njegov prijatelj Domeniko donose hranu onima kojima je potrebna, a pokrenuli su i inicijativu nazvanu „Duga u svakoj ulici“ – oni koji imaju višak hrane ostavljaju pomoć svojim gladnim sugrađanima.
– Zvala me je jedna prijateljica u suzama i rekla da je potrošila čitavu ušteđevinu i da ima svega 2,5 eura u džepu. Poslije razgovora sam odlučio da odem i kupim joj nešto namirnica. Samo ovako, pomažući jedni drugima, možemo da opstanemo – kaže Tito.
UN su objavile alarmantan izvještaj u kojem se navodi da će koronavirus prvi put u posljednjih 30 godina dovesti do globalnog povećanja siromaštva, i to će pogoditi između 400 i 600 miliona ljudi.
Izvještaj eksperata iz Kraljevskog koledža u Londonu i Nacionalnog univerziteta u Australiji objavljen je uoči ključnog sastanka čelnika Svjetske banke, MMF i ministara zemalja članica G20.
Ekonomska kriza gora od zdravstvene
– Ekonomska kriza ima potencijal da bude još gora od zdravstvene krize koju je izazvala pandemija. Posljedice pandemije predstavljaju veliki izazov. Vrlo je važno da zemlje u razvoju uspostave socijalne sigurnosne mreže – rekao je profesor Endi Samer (Andy Summer) s Kraljevskog koledža u Londonu.