Politolog Tarik Haverić smatra da je antibosansko djelovanje ono koje se bazira na namještanju konkursa u javnim preduzećima te zapošljavanju rodbine.
Haverić je u programu N1 govorio o “probosanskim i antibosanskim snagama”:
“Antibosansko je kad namještate konkurse, zapošljavate rodbinu, mladim ljudima ne ostavljate šansu da dođu do posla a da ne plate, kad kupujete poslanike u skupštini pa vas zbog toga tuže, kad cijelu državu shvatate kao feud, pa otkrijete da je taj ideolog građanstva ostavio testament u kojem je rekao – državu ostavljam tebi, Federaciju tebi, a volio bih da ti preuzmeš Sabor Islamske zajednice”, rekao je Tarik Haverić u emisiji na N1 te dodao kako ga čudi da nitko nije reagirao na ove navode.
“Čudi me da niko nije reagirao na to jer zna se kako se bira u Sabor Islamske zajednice. Taj neofeudalni odnos nam se prodaje kao najveća potpora građanstvu Bosne i Hercegovine. To je antibosansko ponašanje”, rekao je.
Postoje snage koje ne kriju da nisu probosanske, kaže on, dodavši da se zna šta se od njih može očekivati:
“To je bio projekat još u vrijeme socijalizma kad se vidjelo da će dođi do proimjene državnog okvira. S tim snagama znam šta ću, ali šta sa onima koji kažu da su za Bosnu, a rade sve da se to društveno tkivo razdere. Kad vidite neprijatelja, znate kakav je i znate kako da se postavite. Ali ima neko kome je stalo samo da što više otuđi preduzeća i napravi privatizacija. I sve to bismo trebali preuštjeti jer će se pojaviti neki politički diletant da nam kaže – pusti sad to, država je u pitanju”, rekao je Haverić te je naglasio kako je najveći zadatak nove garniture vlasti da iščisti koliko je moguće sistem da bi se uopće moglo razgovarati o materijalnoj, duhovnoj, intelektualnoj obnovi Bosne i Hercegovine.
Tarik Haverić bosanskohercegovački je politički teoretičar. Diplomirao pozorišnu režiju i radiofoniju na Akademiji za kazalište i film u Zagrebu (u januaru 1978). Paralelno studirao povijest umjetnosti i filozofïju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Postdiplomski studij iz filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977-1979 (magistrirao 1989). Od 1993. do 1999. upisan kao doktorant na Univerzitet Paris X-Nanterre. Doktorsku tezu iz političkih nauka, s naslovom Ethnos i demokratija. Slučaj Bosne i Hercegovine, odbranio u decembru 1999. Biran u zvanje docenta 2000, u Francuskoj.