Penzionisani general-pukovnik Ben Hodžis (Hodges) izjavio je da Sjedinjene Američke Države moraju osigurati da Ukrajina porazi Rusiju ako želi izbjeći rat s Kinom.
Bivši komandant vojske SAD u Evropi Hodžis kaže da je obećanje američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joea Bidena) da će podržavati Ukrajinu “koliko god bude potrebno” bilo “besmisleno” kada je izazvao zapadne čelnike da jasno kažu što žele postići i zatim opreme vojne snage ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog (Volodymyr Zelensky) u skladu s tim.
Kako kaže, Bajden, britanski premijer Riši Sunak (Rishi) i njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz), smatra Hodžis, trebali su reći: “želimo da Ukrajina pobijedi”.
– Kad bi to učinili, ovaj rat bi bio gotov do kraja godine… Pogledajte kako su Rusi krhki. Jedina šansa koju imaju je ako mi izgubimo volju da podržavamo Ukrajinu – kaže on, kako prenosi The Times.
Ohrabrio neuspjeh Zapada
Ovaj bivši visoki američki oficir u Evropi, a sada viši savjetnik organizacije Human Rights First, rekao je da je ruskog predsjednika Vladimira Putina na napad na Ukrajinu ohrabrio neuspjeh Zapada da odgovori na njegovu invaziju na Gruziju 2008. godine, potom njegova podrška upotrebi hemijskog oružja u Siriji i okupacija Krima i Donbasa 2014.
– Tako izgleda neuspjelo odvraćanje. Da, odvraćanje jest skupo, ali kao što sada vidimo, neuspješno odvraćanje je mnogo skuplje – ističe Hodžis, dodajući da Zapad mora jasno sročiti željeni strateški ishod.
Dodao je da moraju reći da žele da Ukrajina povrati svu svoju teritoriju, da obnovi svoju privredu, vrati hiljade ukrajinske djece deportirane u Rusiju i da odgovara za ruske ratne zločine.
Ukoliko se ne učini tako, upozorava, Kinezi neće biti previše impresionirani bilo čim što Zapad kaže o Tajvanu ili Južnom kineskom moru.
– A to će biti puno teži rat, s obzirom na geografiju i udaljenost – dodao je.
Povratak Krima Ukrajini
Hodžis naglašava da svako rješenje rata mora uključivati povratak Krima Ukrajini, što je potez za koji Francuska i Njemačka strahuju da Putinu nikada neće biti prihvatljiv. Ipak, Hodžis donosi zloslutno predviđanje ako se ruskom predsjedniku po tom pitanju imalo popusti. “Ako Rusija zadrži Krim… proći će samo nekoliko godina prije nego što se vrate, dodao je.
Ako se pogleda karta Crnog mora, ističe penzionisani visoki časnik, može se vidjeti da je Krim poput bodeža zabijenih u „trbuh“ Ukrajine – tu su avioni i ruska Crnomorska flota koja je stacionirana tamo i može napasti bilo gdje duž južne obale Ukrajine ili duboko u zemlji. Sve dok je Krim u ruskim rukama, oslanjanje ukrajinske privrede na izvoz žitarica i metala preko Crnog mora uvijek će Moskvi biti „kost u grlu“.
– Rusija je blokirala pristup Azovskom moru Kerčkim mostom, pa čak i kada bi luke Berdjansk i Mariupolj bile oslobođene, neće se moći nastaviti s poslovanjem. Odesa i Mikolajev su nadomak Krima. To znači da ljudi neće ulagati u njih, neće biti sigurni da će njihovo žito teći nesmetano, a ono sada ne teče – dodao je.
Ključna uloga projektila Storm Shadow
Hodžis očekuje da će dugoočekivana protivofanziva Ukrajine biti usredotočena na presijecanje ruskog kopnenog mosta prema Krimu i pomicanje naprijed preciznog oružja dugog dometa poput krstarećih projektila Storm Shadow koje je Kijevu isporučila Britanija i koje može rusku situaciju na poluotoku učiniti neodrživom.
– Ukrajina samo treba sposobnost da ih može dosegnuti i udariti. Zato je Storm Shadow toliko važan, pogotovo jer SAD, iz kojeg god razloga, i dalje odbija pružiti ATACMS (raketni sistem zemlja-zemlja, op.a.). Bespilotne letjelice Grey Eagle, bombe malog promjera koje se lansiraju sa zemlje, pomorski bespilotni sustavi – sve bi to Ukrajini sada pružilo mogućnost da učini Krim neodrživim za ruske snage”.
Sistem Storm Shadow mogao bi omogućiti Kijevu da prekine snabdijevanje željeznicom preko Kerčkog mosta od Rusije do Krima, navodi Hodžis, iako bi potpuno uništenje mosta bilo teško izvedivo.
Hodžis je zapovijedao američkim snagama u Evropi između 2014. i 2017. godine, uspostavivši centar za obuku u Javorivu u zapadnoj Ukrajini, gdje je nadgledao obuku ukrajinskih snaga koje su učile kako ispaljivati protutenkovske projektile Javelin. NATO saveznici su, kako kaže, naučili više u toj obuci nego Ukrajinci jer su iskustva snaga koje su se borile u hibridnom ratu protiv Kremlja u Donbasu potaknula SAD da izmijene vlastiti program obuke.
Nekoherentnost ruske zapovjedne strukture
– Shvatili smo da moramo promijeniti naš model obuke kako bismo u to uključili neprijatelja s opsežnim mogućnostima elektroničkog ratovanja, koje Rusi imaju – ističe.
Ukrajinski generali, smatra on, ne bi trebali bili požurivani da pokrenu svoju protuofenzivu prerano, bez obzira na to što se naziva(la) proljetnom.
– Uslov broj jedan jest imaju li dovoljno borbene snage koja je uvježbana, spremna, logistički podržana – tenkovi, mehanizirano pješaštvo, oklopna inženjerija, protivzračna odbrana i mobilno topništvo – da mogu probiti na uskoj fronti na dva ili tri mjesta svu linearnu rusku odbranu – ističe.
Snažne ruske utvrde u južnoj Ukrajini, koje uključuju stotine kilometara rovova, „zmajeve zube“ kao odbranu od tenkova i minska polja, tek su manja smetnja ako Putinove snage nisu spremne braniti ih, kaže Hodžis.
– Kad gledam te rovove, gotovo svi su nepokriveni. Ne bih želio sjediti u jednom od njih nakon što ova stvar počne – dodaje.
Hodžis kaže da su ovosedmični upadi partizana preko ruske granice istaknuli duboko ukorijenjene probleme i u ruskom društvu i u zapovjednim strukturama.
– Nijedan Rus u Rusiji nije zadovoljan s time kako ovo ide. Imate (šefa Wagnera, Jevgenija) Prigožina koji (ministra obrane, Sergeja) Šojgua i (načelnika ruskog Glavnog stožera, Valerija) Gerasimova naziva najprljavijim mogućim imenima i čak se ruga predsjedniku – kaže Hodžis.
Dodao je da to daje nekakav osjećaj nekoherentnosti ruske zapovjedne strukture.
– Imaju ozbiljnih unutrašnjih problema. A ako bude problema za Ruse, ja ću biti sretan – zaključio je.