U četvrtak je održana sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona na kojoj je poslanik Naše stranke i predsjednik Komisije za korupciju Jasmin Hušić podnio inicijativu da se preispita cijena za koncesiju nad mrkim ugljem, što se specifično odnosi na rudnik Zaluše – Fajtovci – Gornji Kamengrad kod Sanskog Mosta.
Budžeti Unsko-sanskog kantona i Općine Sanski Most godišnje gube milione maraka potencijalnih prihoda zbog odluke koju je Vlada USK-a donijela u septembru 2015. godine, kada je utvrdila fiksnu cijenu koncesione naknade za iskop mrkog uglja od 0,80 KM po toni.
MILIONI IZ EPBIH
Do tada je koncesiona naknada iznosila tri posto ukupno ostvarenog prometa od prodaje mineralne sirovine. Nepuna dva mjeseca nakon smanjenja naknade, Vlada USK-a je firmi Lager iz Posušja dodijelila koncesiju na 30 godina za iskop mrkog uglja u rudniku Kamengrad kod Sanskog Mosta.
– Ako to nije pogodovanje, onda neko treba odgovoriti šta je, komentarisao nam je Hušić.
Za preduzeće Lager d. o. o. iz Posušja, od samog početka, postavljala su se mnoga pitanja u vezi sa eksploatacijom rudnika mrkog uglja Kamengrad, a među najvažnijima su i pitanje uticaja na životnu sredinu, zatim na zdravlje stanovništva i opću dobrobit regije.
Prošle godine je firma Lager prijavila dobit od 64 miliona KM, po čemu je na trećem mjestu u Federaciji BiH. Ta dobit bi bila mnogo manja, a budžeti Unsko-sanskog kantona i Sanskog Mosta znatno veći, da nije bilo pomenute izmjene cijena koncesionih naknada. Tokom izlaganja za skupštinskom govornicom poslanik Hušić je naveo primjer da je samo Elektroprivreda BiH prošle godine od Lagera otkupila 750 hiljada tona mrkog uglja za 125 miliona KM. Tri posto od prometa tih 750 hiljada tona iznosi blizu četiri miliona KM, od čega bi 60 posto završilo u budžetu Općine Sanski Most, a 40 posto u budžetu Unsko-sanskog kantona. No, umjesto četiri miliona, Lager je dužan uplatiti svega nešto više od pola miliona maraka na ime koncesionih naknada.
– Uzevši u obzir da veliki dio iskopane mineralne sirovine iz Kamengrada završava na inostranim tržištima po još višim cijenama, gubici budžeta USK-a i Sanskog Mosta vjerovatno prelaze desetine miliona KM godišnje, sve zbog neopravdano niske cijene koncesione naknade, kaže Hušić.
On je Vladi USK-a uputio inicijativu za izmjenu naknade za iskopanu mineralnu sirovinu – mrki ugalj, tako da ona iznosi minimalno pet KM po toni mineralne sirovine ili najmanje tri posto ukupno ostvarenog prometa od prodaje mineralne sirovine. Odlukom o dodjeli koncesije privrednom društvu Lager definisano je da, ako dođe do eventualnih promjena cijena koncesionih naknada, ugovorne strane će ih prihvatiti i sačiniti aneks ugovora o njihovoj promjeni, navodi Hušić.
– Podsjećam da se i mještani Sanskog Mosta koji gravitiraju rudniku Kamengrad kontinuirano žale na nepoštivanje određenih dijelova koncesionog ugovora zbog kojeg trpe štete na usjevima, zemljištu, putnoj komunikaciji, ali i prirodnim bogatstvima. Ovom izmjenom budžeti USK-a i Općine Sanski Most prihodovali bi značajna sredstva koja bi se mogla i trebala iskoristiti, između ostalog, i za poboljšanje kvalitete života građana koji trpe negativne posljedice eksploatacije mrkog uglja u blizini svojih kuća i zemljišta, ističe zastupnik Naše stranke.
Inače, kada je donesena sporna odluka 2015. godine, vlast u Unsko-sanskom kantonu su činile SDA i ASDA (današnji NES), koje participiraju i u trenutnoj kantonalnoj Vladi. Na osnovu njihove tadašnje odluke izdato je i rješenje federalnog Ministarstva energije, industrije i rudarstva s tadašnjim ministrom Nerminom Džindićem na čelu. Najnoviji skandal povezan sa Džindićem dogodio se tokom pandemije Covid-19, kada je optužen za zloupotrebu funkcije i utjecaja radi promicanja svog poslovnog interesa u nabavi zaštitne opreme za zemlju. Džindić je odbacio ove optužbe.
DŽINDIĆ NA CRNOJ LISTI?
Portal Ljudski.ba je objavio, pozivajući se na dobro obaviještene međunarodne izvore, da je Džindić odavno u Njemačkoj tretiran kao osoba na koju se mora obratiti posebna sigurnosna pažnja, a da već duže vrijeme i u Washingtonu razmišljaju o njegovom stavljanju na crnu listu SAD-a, na kojoj se već nalazi bivši premijer Fadil Novalić, s kojim je Džindić usko sarađivao.
– Zbog njegovih poteza koje je vukao u Vladi FBiH, ali i privatnih aranžmana u namjenskoj industriji, čini se da nije promakao ni radaru SAD-a, navodi ovaj portal.
Inače, njegovo upravljanje sektorom energetike u BiH nije uspjelo ispuniti očekivanja, dok su optužbe za korupciju, nepotizam i slabu brigu za lokalne zajednice bile konstantne.
– Postoje organi koji trebaju utvrditi povezanost određenih postupaka u pogodovanju, ništa to nas sad ne interesuje, nama je važno da oštećena lokalna zajednica dobije ono što joj pripada, zaključio je Jasmin Hušić.
Piše: Fahrudin Bender / Oslobođenje