Latvija je bila pretposljednja država koja je uvela euro kao svoju valutu, a devet godina kasnije njeni građani nastavljaju napuštati tu baltičku zemlju od 1,9 miliona stanovnika žaleći se na visoke cijene i nedostatak poslova, prenosi Hina.
“Nakon što je u zemlju uveden euro bili smo šokirani novim cijenama”, kaže Lubova Sela, 65-godišnja penzionerka, u glavnom gradu Rigi.
“Prije smo mogli kupiti puno više stvari našim latima nego što sada možemo eurima”.
Latvija je ušla u eurozonu 1. januara 2014, a godinu dana poslije učinila je to i susjedna Litvanija.
Aiva Strelca, tada 16-godišnja učenica, bila je na zimskim praznicima i dobro pamti novogodišnju noć u kojoj je nestao lat.
“Dok smo kući čekali Novu godinu, moj je otac izašao u vrt, ondje iskopao rupu pa u nju položio kutiju s latima”, priča Strelca. “Nije ih htio zamijeniti za eure. Govorio je kako će nam jednog dana opet zatrebati. Da će oni opet vrijediti u budućnosti”.
Raspad SSSR-a
Latvija je 1991. stekla nezavisnost raspadom Sovjetskog saveza, a 1994. godine fiksirala je svoj tečaj uz njemačku marku, a zatim i uz euro. Time je održavala nisku inflaciju, te nije koristila monetarnu politiku u poticanju izvoza i zapošljavanja.
Godine 2000. je imala gotovo 2,4 miliona stanovnika. Od tada ih je izgubila oko pola miliona.
Mnogi su emigrirali u druge članice EU-a u potragu za boljim životom.
Anna, kćer Lubove Sele, otišla je prije četiri godine živjeti u glavni poljski grad Varšavu gdje radi kao novinarka. Smatra da je latvijska vlada uvela euro iz političkih razloga.
“Uvođenje eura bilo je pitanje sigurnosti za Latviju”, kaže. “Neslužbeno objašnjenje je bilo da će Zapad biti motiviraniji pomoći nam u slučaju prijetnje iz Rusije ako uđemo u područje zajedničke valute. To je bio svojevrsni štit protiv utjecaja Rusije”.
Hrvatska 20. članica eurozone
Valdis Dombrovskis, koji je tada kao premijer Latvije uveo zemlju u eurozonu, deset mjeseci poslije dobio je mjesto potpredsjednika Evropske komisije u Bruxellesu. Evropski je povjerenik za ekonomiju pa mu je danas posao promovirati ideju eurozone.
Početkom jula pozdravio je odluku hrvatske vlade o uvođenju eura.
Hrvatska je u nedjelju postala 20. članica eurozone.
Latvija i Litvanija su, zajedno s Bugarskom, zemlje najvećih socijalnih nejednakosti u EU, podatak je statističkog ureda Eurostat.
Ginijev koeficijent, kojim ekonomisti mjere razliku između najbogatijih ljudi u zemlji, poput političara Dombrovskisa i najsiromašnijih poput penzionerke Lubove, iznosio je 35,1 posto 2020. godine. Koeficijent od 0 posto znači da je dohodak ravnomjerno raspoređen među svim građanima dok 100 posto označava maksimalnu nejednakost.
“Jedina pozitivna stvar je što ne moramo mijenjati novac kada putujemo u mnoge zemlje EU-a”, kaže Lubova u Rigi.
Danska i Švedska nisu uvele euro
Kada, međutim, putuje u Varšavu u posjet kćeri Anni to joj ništa ne znači jer Poljska, iako članica EU-a, nema namjeru uvesti euro.
Niti starije članice EU-a, napredne demokracije Danska i Švedska, ne namjeravaju se odreći svoje valute krune jer žele samostalno upravljati monetarnom politikom.
“To je njihova odluka. Njih bi trebalo pitati o tome”, odgovara Martinš Kazaks, guverner središnje banke Latvije.
Kazaks, na mjestu guvernera od decembra 2019, kaže da su se u početku u Latviji mnogi građani protivili uvođenju eura smatrajući da to nije dobro za njih.
“Podrška je, međutim, danas velika: Ulazak u eurozonu je bila dobra odluka, ekonomski i geopolitički”.
“Primjerice, tokom globalne financijske krize i recesije 2008. nismo mogli doći do financijskih sredstava na tržištu pa smo se morali obratiti međunarodnim institucijama (MMF) za pomoć. A tokom krize s korona virusom 2021. bez problema smo se zaduživali na financijskom tržištu i tako podupirali svoju ekonomiju. Biti dio eurozone je veliki štit protiv volatilnosti na financijskim tržištima. Tako se može posuđivati jeftinije”, dodaje.
Stiglitz: Hrvatska trebala sačekati sa uvođenjem eura
Neki ekonomisti, poput nobelovca Josepha Stiglitza, smatraju da je Hrvatska trebala pričekati s uvođenjem eura zbog neizvjesnosti uzrokovane ratom u Ukrajini i korona virusom, no Kazaks smatra da je hrvatska vlada dobro postupila.
Hrvatska, kao i Latvija, od 1990-ih nije htjela koristiti fleksibilnost monetarne politike u poticanju ekonomskog rasta.
“A zemlje eurozone su naš glavni trgovinski partner. Uvođenjem eura postali smo ekonomski i politički integriraniji u EU, pa su razlozi za ulazak i ekonomski i geopolitički”, napominje Kazaks.
Stopa nezaposlenosti u Latviji iznosi 7,1 posto dok je u EU prosječna stopa 6 posto.
“Društvo neispravno smatra da će monetarna politika riješiti sve probleme”, kaže guverner. “Ona može pomoći, kao dodatak, ali vlade moraju donositi teške odluke kao bi gospodarstvo i dohodak rasli”, dodaje.
Troškovi života u Latviji porasli su u oktobru 20,1 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije zbog poskupljenja energenata. Također i zbog rasta potražnje za proizvodima i uslugama jer su građani izašli iz “lockdowna” uzrokovanog koronavirusom.
Latvija je četvrta zemlja u EU prema visini inflacije.
Aiva Strelca je skromno dočekala Novu godinu pored oca, koji i dalje u vrtu čuva zakopane late.
“Otac je i dalje uvjeren da će nam još trebati”, kaže.