U moru poskupljenja u BiH jedino će možda pojeftiniti takse za odricanje od bh. državljanstva, koje koštaju i do 800 maraka.
“Inicijativa je na dnevnom redu Predstavničkog doma. U ovoj trenutnoj situaciji zaista se ne može ništa garantovati. U najmanju ruku, nadam se da će inicijativa ući u drugi krug glasanja i onda je ono jednostavnije i postoji nada da to prođe. Ovo se odnosi i na građane iz Republike Srpske i ja bih voljela da to poslanici tako i rezonuju”, navela je Marinković Lepićeva.
S druge strane, Nenad Stevandić, šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu, kaže da će u utorak održati sastanak pa će onda donijeti i odluku.
“U principu, ja sam za to da se te takse smanje”, kaže Stevandić za “Nezavisne novine”.
Marinković Lepićeva je, kako ističe, inicijativu podnijela zbog činjenice da je prije dvije ili tri godine, prilikom postavljanja pitanja koliko se zaradi na taksama za odricanje od državljanstva, dobila odgovor da se radi o pozamašnim sumama.
“Dodatno me motivisala revizija učinka, koju je radio Ured za reviziju institucija BiH, a čija su tema upravo naknade i takse, gdje je konstatovano da je riječ o enormno visokim taksama, koje su najviše u odnosu na zemlje okruženja”, rekla je Marinković Lepićeva.
Ona u izjavi za “Nezavisne novine” ističe da imamo egzodus stanovništva zbog kompletne situacije u BiH, pa i one koju naprave političari, a onda to, u konačnici, bude i izvor visoke zarade budžetu.
“Dobila sam od ministrice civilnih poslova BiH Ankice Gudeljević odgovor odnosno mišljenje. Ona opravdava visinu ove takse”, ističe Marinković Lepićeva, dok izjavu ministrice Gudeljević nismo uspjeli dobiti.
“Nezavisne novine” su u posjedu tog odgovora Gudeljevićeve, u kojem se navodi da bi trebalo da ostane u postojećim pravnim okvirima i da ne bi trebalo mijenjati iznos propisanih taksi, jer bi se predloženo smanjenje taksi moglo tumačiti i na način da se dodatno stimuliše odricanje od državljanstva i odlazak iz BiH (?!).
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, smatra da ove takse uopšte ne bi trebalo da se naplaćuju građanima koji se odriču bh. državljanstva.
“Mi smo godinama ukazivali na to da se taj novac od građana uzima. Taj novac nikako ne treba uzimati od građana, dovoljno ih je kaznila naša država pa su morali da odu”, rekla je Zukićeva za “Nezavisne novine”.
Prema našim saznanjima, u predmetima odricanja od državljanstva BiH za samo tri godine (2019-2021) uplaćene su takse u iznosu od 3.345.065,90 KM. Recimo, u prošloj godini, po tom osnovu država je prihodovala 1.027.585,90 KM.
Podsjetimo, iz Kancelarije za reviziju institucija BiH ranije su naveli da, u zavisnosti od toga u korist koje države se podnosilac zahtjeva odriče bosanskohercegovačkog državljanstva, iznos takse varira.
Kako se dodaje, taksa koja se ovom prilikom plaća iznosi 800 KM, osim ako se ne radi o odricanju u korist državljanstva neke od država nastalih raspadom SFRJ, gdje je iznos značajno manji i iznosi 200 KM.
Ističe se da je, daljom analizom visine iznosa iste takse u regionu, ustanovljeno da je u Crnoj Gori 588 KM, u Hrvatskoj 657, a u Srbiji 580 KM bez obzira na to u korist koje države se vrši odricanje od državljanstva ovih zemalja.