Bjelorusija je najavila zajedničke vojne vježbe s Rusijom duž svoje južne granice dok se NATO okuplja kako bi razgovarali o zabrinutosti zbog gomilanja ruskih trupa u blizini Ukrajine.
Bjeloruski ministar odbrane Viktor Khrenin izjavio je 21. novembra da će vježbe biti održane na granici s Ukrajinom. Nije naveo datum, ali je sugerirao da su odgovor na na navodna nova vojna raspoređivanja u zemljama zapadno i južno od Bjelorusije.
“Vidimo formacije trupa oko naših državnih granica… Možemo biti zabrinuti samo zbog militarizacije naših susjednih zemalja, zbog čega smo primorani planirati mjere kao odgovor”, rekao je Khrenin u komentarima na web stranici svog ministarstva.
NATO je od 2017. rasporedio četiri međunarodne borbene grupe za odbranu Poljske i baltičkih država Litvanije, Latvije i Estonije.
Jedinice veličine bataljona raspoređene su kao odgovor na rusko ilegalno zauzimanje ukrajinskog poluostrva Krim 2014. i rusku podršku separatistima koji se bore protiv kijevskih snaga u istočnoj Ukrajini.
Moskva je negirala da planira invaziju na Baltik ili Poljsku, ali je podigla uzbunu među članicama NATO-a okupljanjem velikog broja vojnika u blizini zapadne granice Rusije sa Ukrajinom.
Komentarišući sastanak s predsjednikom Latvije Egilsom Levitsom u Rigi uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a 30. novembra, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je Rusiju da bude “transparentna, smanji tenzije i deeskalira”.
Stoltenberg je ranije upozoravao na “posljedice” ako Rusija odluči upotrijebiti silu protiv Ukrajine, a sastao se sa zvaničnicima u Latviji i Litvaniji kako bi razgovarali o tekućoj migrantskoj krizi duž granica dvije zemlje s Bjelorusijom koja se smatra dijelom ” hibridne” prijetnje protiv država EU i NATO-a.
Bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko sugerirao je 29. novembra da će se Bjelorusija pridružiti svom savezniku, Rusiji, u slučaju da tinjajući sukob u Ukrajini preraste u otvoreni rat.
Istog dana, kako je naveo Kremlj, Lukašenko je takođe telefonom razgovarao o situaciji sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i dao naređenja da se poveća pripravnost trupa.
Litvanija je rekla da NATO treba da prilagodi svoj stav prema Minsku kako se bjeloruska vojska sve više integrira s ruskom.
Latvijski ministar odbrane Artis Pabriks je u međuvremenu 29. novembra rekao da je baltičkoj članici NATO-a potrebno stalno američko vojno prisustvo kako bi ojačala svoju odbranu.
“Potrebna nam je dodatna međunarodna pomoć,” rekao je Pabriks Reutersu. “Željeli bismo imati stalno [vojno] prisustvo Sjedinjenih Država u našoj zemlji. A pomorska i protuzračna odbrana u osnovi znači spuštanje na takve sisteme kao što su Patriot”, američke rakete zemlja-vazduh.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je stranim medijima 29. novembra u Kijevu da je Rusija prikupila 115.000 vojnika i teškog naoružanja u blizini ukrajinske granice, na okupiranoj teritoriji Krima i u dijelovima dvije istočne oblasti Luganska i Donjecka koje su okupirale separatisti.
“Bolje je djelovati sada, a ne kasnije” da se “odvrati Rusija”, rekao je Kuleba. “Ono što vidimo je veoma ozbiljno.”
“Ako Rusija odluči da preduzme vojnu operaciju, stvari će se dogoditi bukvalno za tren oka”, rekao je on, dodajući da su ukrajinske snage danas bile jače nego što su bile kada je 2014. počeo separatistički sukob u kojem je poginulo više od 13.000 ljudi.
Američki državni sekretar Antony Blinken trebao bi doputovati u Rigu kasno 29. novembra kako bi prisustvovao sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a.