Visoki predstavnik Christian Schmidt, upozorio je ove sedmice da bi se mirovni sporazum koji su ispregovarali Amerikanci i koji je potpisan na kraju rata mogao urušiti, osim ako se poduzme akcija koja će zaustaviti srpske separatiste da provedu secesiju, navodi se u analizi CNN-a.

Milorad Dodik, srpski lider u tročlanom Predsjedništvu BiH, već duže vrijeme prijeti da će se odvojiti od ostatka zemlje, koja je od rata sastavljena od dva entiteta povezana centralnom vladom. Ovoga puta svojim prijetnjama daje značaj time što najavljuje da će entitet RS povući iz Oružanih snaga i prvosudnih institucija.

Šta se dešava?

– Nema sumnje da je ovo daleko najopasnija kriza od 1995. godine i da bi mogla dovesti do novog rata – rekao je Ismail Ćidić, predsjednik nevladine organizacije Bosnian Advocacy Center, koja se zalaže za slobodnu, suverenu, demokratsku i sekularnu BiH.

U analizi se navodi da je međunarodna zajednica označila zločine počinjene u julu 1995. godine, na području Srebrenice kao genocid, ali svi Srbi to ne prihvataju. Jedan od njih je i Dodik, koji ne prihvata izmjene Krivičnog zakona nametnute od visokog predstavnika, kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Ranije ove godine je o zakonu rekao: “Ovo je ekser u kovčegu Bosne… Republika Srpska nema drugu opciju osim da započne … raspad”, piše CNN.

Koliko loše može biti?

Analitičari strahuju da bi, čak i ako Dodik ne krene ka secesiji, njegovi postupci mogli ozbiljno destabilizovati zemlju i izazvati nasilje, prisilne migracije i patnju običnih ljudi, piše CNN.

Zastupnica u britanskom Domu lordova i nekadašnja savjetnica britanskog ministra vanjskih poslova Arminka Helić kazala je za CNN da se građani širom BiH, uključujući RS, boje nasilja.

– Daljnji korak ka secesiji vjerovatno bi doveo do reakcije. Nema šanse da se razbijanje Bosne i Hercegovine obavi mirnim putem – kaže Helić.

Heather Staff, savjetnica RAMP Projecta, organizacije specijalizovane za migracionu politiku, upozorava da će “nasilni sukobi dovesti do izbjegličke krize i raseljavanja ljudi, 90-ih i 2000-ih godina vidjeli smo ljude kako bježe iz Bosne u susjedne zemlje kao što je Crna Gora.”

Politički analitičar Jasmin Mujanović, autor knjige “Glad i bijes: Kriza demokratije na Balkanu”, rekao je CNN-u da bi sukob za Evropsku uniju i širu atlantsku zajednicu bilo katastrofalan jer bi predstavljao još jednu sigurnosnu krizu u već izuzetno nestabilnoj jugostičnoj Evropi.

Dodao je da sa postojećim krizama u Ukrajini, Bjelorusiji, Siriji i Afganistanu ugrožavanje sigurnosti i stabilnosti BiH je nešto što EU i SAD sebi ne mogu priušititi.

Visoki zvaničnik EU rekao je za CNN da su zabrinuti kako bi se situacija mogla iskoristiti.

– Međunarodna zajednica je u problemu jer ne smije previše pritisnuti Srbe i time ih dodatno gurnuti u ruke Rusije. Balkan je na pragu Evrope. S druge strane, povećan ruski utjecaj u regionu daje nove mehanizme Rusiji da stvari dodatno testabilizuje – rekao je zvaničnik EU.

Ko je kriv?

Mnogi na Zapadu prihvataju da do sad ništa nije urađeno, ali da nije prekasno. Više izvora u EU, NATO-u i široj evropskoj diplomatskoj zajednici izrazilo je žaljenje zbog historijskog neuspjeha Zapada da uvede sankcije ili drugačije postupi protiv onih koji raspiruju vatru u Bosni i Hercegovini.

– Dodika i njegovu kliku secesionista i poricatelja genocida međunarodna zajednica dosljedno umiruje već 15 godina. On govori o, i ide prema, secesiji od 2006. godine – rekla je Helić.

Mujanović naglašava da su Srbija i Rusija primarni arhitekti trenutne krize, kao i da je odbijanje međunarodne zajednice, posebno NATO članica, da problem sasijeku u korijenu, ohrabrio Dodika i njegove pristalice.

– Međunaroda zajednica ima jasan mandat da zaštiti mir u BiH. Bila kakva eskalacija nasilja bi im jako naštetila, jer ne mogu sebi priuštiti konflikt koji je potakla Rusija, povezan s Kinezima i drugim interesima na NATO granicama – kaže Ćidić.

Šta se može uraditi?

Hoće li Zapad učiniti nešto, postavljeno je pitanje u analizi CNN-a.

“Pozivamo Rusiju da igra konstruktivnu ulogu na zapadnom Balkanu. Redovno vidimo da Rusija radi suprotno. NATO radi na promicanju stabilnosti, sigurnosti i saradnje u regionu. Svako vanjsko uplitanje u domaće demokratske procese je neprihvatljivo “, rekao je zvaničnik NATO-a za CNN.

Visoki zvaničnik EU rekao je da postoji politička volja da se učini nešto značajnije među nekim državama članicama EU, ali priznaje da će biti veoma teško uključiti svih 27, bez nekih velikih ustupaka zemljama unutar bloka po drugim pitanjima.

Helić je kazala da bi sankcije mogle u određnoj mjeri pomoći i da je potrebno što hitnije reagovati.

– Čvršći pristup bi mogle biti sankcije, kombinovane s tretiranjem secesionističkih pokušaja kao sigurnosnim izazovom za Evropu. Ovo se mora vratiti nazad. Što prije, to bolje i lakše. Ne želimo čekati godinama kao 1990. godine – kaže Helić.

Teško je očekivati da će se situacija u BiH popraviti u skorijoj budućnosti. Ipak, sa značajnom političkom voljom, veliki igrači bi mogli spriječiti da država sklizne prema nasilju.

Pitanje je jesu li moćne zapadne nacije previše okupirane drugim problemima, da bi posvetile dovoljno pažnje državi koja trenutno nije na vrhu njihove liste prioriteta – pa čak i ako su spremne djelovati, da li će možda otkriti da su to uradile previše kasno.