Starije osobe u pravilu se ne smiju izlagati suncu u razdoblju 11−16 sati, osobito srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne bolesti i drugih kroničnih bolesti.
Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar izradio je preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih, respiratornih, endokrinih, psihogerijatrijskih i drugih kroničnih bolesti.
Preporuke za starije
– Starije osobe u pravilu se ne smiju izlagati suncu u razdoblju 11−16 sati
– Prigodom izlaska iz svojega prebivališta, starija osoba mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom te nositi laganiju prozračnu odjeću i obuću.
– Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva, te izbjegavanje pržene, pohane, slatke i jako zasoljene hrane kao i začinjenih jela, uzimajući puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome smjernica pravilne prehrane za starije osobe.
– Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka.
– Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće ustiju i kože, znak su uzbune, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene, te se stariji bolesnik mora hitno javiti svojem izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći.
– Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci trebaju učestalije kontaktirati sa starijom osobom, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i nekoliko puta na dan.
– Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe.
– Neophodno je redovito održavati čistoću tijela starijega čovjeka i njegova okoliša
– Za starije osobe važna je stalna i tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno kretati se u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke, boravak u vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, utoliko je nužno redovito višesatno provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.
– Razlika temperature prostorije koja se postiže korištenjem rashladnih uređaja i vanjske temperature ne bi smjela biti veća od 7ºC jer se stariji organizam u kratkom vremenu ne može adaptirati na naglu promjenu temperature. Rashladne uređaje potrebno je redovito održavati kako bi se izbjegla kontaminacija zraka mikroorganizmima (bakterije, plijesni) i drugim zagađivačima koji uzrokuju iritaciju sluznica s mogućim alergijskim reakcijama i infekcije dišnih puteva.