Dok se u Europskoj uniji i još nekim zemljama raspravlja o tome treba li ili ne ukidati pomicanje sata dva puta godišnje za ljetno ili zimsko računanje vremena, i posljedično o tome jesu li ljudi zbog tog jednog sata umorniji ili odmorniji, znanstvenici upozoravaju na mnogo veći problem. Ljeto bi zbog klimatskih promjena do kraja stoljeća moglo trajati i po polovicu godine, a zima svega dva mjeseca! Studija o promjenama u trajanju godišnjih doba zbog klimatskih promjena pokazala je da je se posljednjih 60 godina trajanje ljeta u prosjeku povećalo za 17 dana!
Veća opasnost od požara – Ljeta postaju sve dulja i vruća, a zime sve kraće i toplije zbog globalnog zatopljenja – rekao je za CNN Yuping Guan, jedan od autora studije objavljene u časopisu Geophysical Research Letters. I dok neki u duljem trajanju ljeta ne vide problem jer će, eto, više dana uživati na suncu, posljedice bi mogle biti pogubne za zdravlje, okoliš i poljoprivredu. Promjene u duljini četiriju godišnjih doba najočitije su u blizini mediteranske regije i na području Tibeta.
Toplinski valovi trajat će sve dulje, a bolesti koje prenose komarci mogle bi se dodatno proširiti, a da i ne govorimo o produljenoj sezoni širenja peluda, pogotovo od ambrozije, noćne more milijuna osoba koje muči alergija. Proljeće, godišnje doba u kojem biljke počinju bujati traje sve kraće, a oscilacije u temperaturama mogu biti kobne za osjetljivije vrste. Vidjelo se to i proteklih tjedana u Hrvatskoj, gdje su voćke zbog toplog vremena na kraju zime, koje je neuobičajeno za ožujak, počele pupati i cvjetati, a onda su stigle noći s temperaturama od minus sedam stupnjeva Celzijevih.
Mraz je “ofurio” voćke, a štete će biti vidljive uskoro, kad će se znati koliko posto plodova se uopće neće razviti. Voćari strahuju i od mraza u travnju, koji više nije neoubičajen, no javlja se sve kasnije tijekom travnja. Toplija i dulja ljeta znače i veću opasnost od požara s kakvima se već godinama suočava Australija, na primjer, kao i dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Znanstvenici su analizirali odstupanja u temperaturama od 1952. godine. Duljina ljeta, navodi se u studiji, povećala se sa 78 na 95 dana, a trajanje proljeća, jeseni i zime smanjilo sa 124 na 115, 87 na 82, odnosno 76 na 73 dana.
Temperature na moru i kopnu iz godine u godinu rastu. Posljednji su put godišnje temperature na globalnoj razini bile ispod prosjeka krajem 70-ih, dakle prije 40 godina. Znanstvenici su složni u tome da su uzrok klimatske promjene uzrokovane emisijom stakleničkih plinova, pa pozivaju na provođenje mjera za smanjenje emisija štetnih plinova.
Poremećaji kod monsuna – Proljeće i ljeto započet će mjesec dana ranije do kraja stoljeća, jesen i zima otprilike pola mjeseca kasnije, što rezultira s gotovo pola godine ljeta i manje od dva mjeseca zime 2100. godine – prognoziraju autori studije. Problema bi moglo biti i u državama u kojima se javljaju vjetrovi monsuni; zatopljenja bi mogla poremetiti obrasce njihova ponašanja. Monsuni nastaju zbog nejednaka ugrijavanja kopna i mora dva puta godišnje. Ljeti se, naime, kontinenti jače griju, dok su zimi oceani topliji, pa se izmjenjuju niske i visoke razine tlaka zraka. Monsuni imaju velik utjecaj na područja u kojima se javljaju zbog izrazito vlažnih i kišovitih ljeta, što utječe i na gospodarstvo. – To bi moglo ograničiti vrste usjeva, potaknuti rast invazivnih vrsta i korova ili povećati potražnju za navodnjavanjem – ističu u Agenciji za zaštitu okoliša. Dulja ljetna sezona mogla donijeti i promjene u vrstama životinja koje obitavaju na određenim područjima. Sve je lančano povezano, priroda nam šalje signale upozorenja.