Početak masovne imunizacije u Bosni i Hercegovini, kako stvari stoje u najvećoj mjeri odvijat će se ruskom vakcinom. To je primarna vakcina u Republici Srpskoj, a sada će biti i u Federaciji BiH nakon odluke vlade da se nabavi pola miliona doza Sputnika V.
Ruska vakcina Sputnik V je prva koja je izbačena na tržište i u Rusiji je registrirana još krajem augusta 2020. Iz naše zemlje smo potom slušali poruke kako će prva opcija za nabavku vakcina biti ono što preporuči Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i generalno ono što bude vodilja Evropske unije.
To je u ljeto prošle godine potvrdio i savjetnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez, a kasnije i mnogi drugi pa i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković. I takav stav je sasvim opravdan s obzirom na većinske težnje ove države ka zapadnim vrijednostima, ka Evropskoj uniji, NATO savezu i svemu što dolazi uz tu vrstu integracija.
Čak je takvo opredjeljenje isticano u zvaničnim dokumentima za plan imunizacije: “Također se naglašava da su Vlada Federacije BiH i FMZ opredijeljeni da vakcine koje će se primjenjivati u Federaciji BiH moraju biti registrirane u Evropskoj agenciji za lijekove (EMA) koja primjenjuje visoke standarde sigurnosti u okviru redovitog ili pak hitnog odobravanja stavljanja u promet, odnosno upotrebe lijekova. Sve vakcine koje budu u primjeni u Federaciji BiH moraju imati odobrenje za stavljanje u promet, koje je izdala EMA”, istaknuto je u dokumentu”.
A šta se dogodilo na terenu?
U jeku borbe za vakcine, ostavljajući po strani indolentnost državnog nivoa koji se oslonio isključivo na COVAX mehanizam, kupovina “zapadnih” vakcina na tržištu je mnogo složenija od naprimjer ruskih.
Šta su uradili ambasadori zapadnih zemalja u olakšavanju protoka informacija i konekcija kako bi se zemlji poput BiH omogućila kupovina makar simboličnog dijela Pfizera ili AstraZenece? Naravno, uopšte ne treba zanemariti lijenost i početnu nezainteresiranost bh. zvaničnika što je dodatno usložnilo situaciju.
Ipak, u trenucima globalne borbe za zdravlje, u utakmici koju zemlje poput BiH ne mogu dobiti bez pomoći “velikog brata”, a taj brat je trebao biti Zapad kojem ova država teži godinama, očekivao se nešto drugačiji pristup. U tom kontekstu na sceni se pojavio ruski kandidat za suzbijanje korone. Pojavila se Rusija koja upravo na ovom prostoru vodi stihijsku bitku sa Zapadom u geopolotičkim okvirima kada je u pitanju utjecaj.
Tako je BiH, uprkos prvobitnom htijenju, nadama i čekanju na zapadne vakcine ipak prelomila i u trenucima kada smo evidentno propustili sve vozove presjekli i odlučili se za kupovinu vakcine koja je najdostupnija na tržištu, a to je ruska. Entitet RS je odavno odlučio, a jučer je to potvrdila i Federacija BiH, odnosno premijer Fadil Novalić.
Sada se može očekivati dizanje na površinu priče o ograničenosti putovanja za one koji su vakcinisani cjepivom koje nije odobrila Evropska medicinska agencija (EMA), poput ruskog ili kineskog, upravo onog koje će u BiH biti široko rasprostanjeno.