Grupa građana sa Ilidže dala je ministru sigurnosti Bosne i Hercegovine rok od 24 sata da skloni migrante sa ulica u Sarajevu, nakon što je u utorak navečer ubijen muškarac, 1984. godište, u naselju Otes.
Oni su pozvali ministra sigurnosti Selmu Cikotića da riješi problem nasilnih migranata, ili da podnesu ostavku.
Ukoliko izostane reakcija sigurnosnih agencija, upozoravaju da će se građani sami suprotstaviti nasilnim migranata.
Na društvenim mrežama također poruke.
„Izgleda da će haos danas biti na Ilidži, evo gledam, pozivaju na društvenim mrežama da narod uzme pravdu u svoje ruke. Naše goste su pljačkali, ozljeđivali i već smo na tapeti u Emiratima da smo nesigurna zemlja. Ovo se hitno mora rješavati. Ovo nisu izbjeglice, većina ih bježi pred zakonom“.
„Sinoć je ubijen naš sugrađanin od strane migranata, dok su dvojica teško ranjena. Nemojte ih dirati i naši su bježali od rata. DA, ALI NISU UBIJALI!“
Muškarac ubijen, dvojica ranjena
Tri lica povrijeđena su sinoć u naselju Otes na Ilidži, nakon čega je jedan muškarac preminuo. Policija je saopćila da je preminuo bosanskohercegovački državljanin, rođen 1984. godine. Policija je naknadno izvijestila da traga za grupom migranata koji su osumnjičeni za to ubistvo. Više detalja o ovom slučaju za sada nije poznato.
Građani su sa protesta u srijedu na Ilidži upozorili da se boje za svoje i živote svoje djece. Poručuju da pomažu migrante dobrovoljnim prilozima, ali da migranti moraju biti stavljeni pod kontrolu, naročito nasilne grupe, kako nasilje ne bi eskaliralo još i više.
Načelnik Općine Ilidža Senad Memić zatražio je u srijedu ujutro od sigurnosnih agencija da spriječe nekontrolisano kretanje migranata, i na taj načini povećaju sigurnost. On je u telefonskom razgovoru za Al Jazeeru rekao da lokalna zajednica nema ni kapacitete ni ovlasti da se nosi sa problemom migrantske krize. Memić je prethodno izdao saopćenje u kojem poziva sigurnosne agencije za uspostave kontrolu nad migrantima koji borave na području Ilidže.
U privremenim prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini trenutno bravi više od 6.000 migranata, prema podacima Službe za poslove sa strancima u Bosni i Hercegovini, kao i UN-ove Međunarodne organizacije za migracije IOM. No, procjene su da je broj daleko veći, jer zbog nedostatka kapaciteta i prihvatnim centrima brojni su migranti prisiljeni spavati i improviziranim i neuslovnim kampovima, ili po napuštenim objektima.
Politizacija migrantske krize
Nedžad Korajlić, profesor sa Fakulteta za kriminologiju, kriminalistiku i sigurnosne studije u Sarajevu rekao je da su incidenti u koji su uključeni migranti posljedica uglavnom lošeg upravljanja migrantskom krizom u BiH.
„Ubistva se dešavaju svugdje u svijetu. Ubistvo je mogao izvršiti i dražavljanin Bosne i Hercegovine. Međutim, kada su u pitanju migranti, šansu za incidente povećava posljedica loše politike prema njima u Bosni i Hercegovini, rekao je Korajlić za Al Jazeeru.
„Ti ljudi su prepušteni sebi”. “Ne znamo ko ulazi u zemlju, sigurnosne agencije nemaju njihove podatke“, rekao je Korajlić, pozivajući na odgovornost najveći državnih vrh Bosne i Hercegovine – Predsjedništvo i Vijeće ministara.
„Dakle, to nje loša politika samo prema migrantima i migrantskoj krizi u BiH, to je loša i neodgovorna politika i prema građanima i prema institucijama Bosne i Hercegovine“.
On je rekao da kada bi se uspostavio adekvatan sistem upravljana migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini, migranti bi bili zadovoljniji u prihvatnim centrima, dok bi sigurnosne agencije u zemlji imali potpuniju kontrolu nad njima, čime bi rizik od incidenata bio sveden na minimum.
Migratima koji u BiH čekaju ulazak u EU nije u interesu da imaju problema sa zakonom, ali ih ambijent u zemlji često dovodi u tu poziciju, rekao je Korajlić.
Vijeće ministara BiH za sada ne uspijeva pronaći adekvatan odgovor na migrantsku krizu u zemlji, zbog političkih neslaganja tri vodeće političke partije koje čine državnu vlast u Bosni i Hercegovini. Zbog neslaganja između Stranke demokratske akcije, Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatske demokratske zajednice državna granica nije adekvatno osigurana, dok se hiljade migranata koncentriše uglavnom u Bosansku krajinu na granicu sa Hrvatskom i Sarajevo.
Dolaskom zime nezadovoljstovo nekih migranata moglo biti biti i veće.
Stotine nezadovoljnih građana Bihaća nedavno su također protestirali protiv migrantskih kampova u tom gradu na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine. Grupa građana preko društvenih mreža i u tom dijelu Bosne i Hercegovine poziva na samoorganizaciju građana i spriječavanju dolaska migrantima u njihove sredine. U Bihaću su građani sprječavali da se migratni voze javnim prevozom. To je ogroman rizik i za građane i za migrante.