Predsjednički kandidat demokrat Džo Bajden (Joe Biden) odlično poznaje Balkan, što bi moglo značajno utjecati na politiku SAD-a prema regiji ako postane novi američki predsjednik.
Bajden je veliki dio svoje političke karijere proveo kao senator iz Delavera. Bajden je u američki Senat izabran 1973. godine, a s vremenom se isprofilirao kao jedan od senatora koji se najviše bavio vanjskom politikom. Godinama je bio član, pa onda i predsjedavajući Senatskog odbora za vanjske poslove, te učestvovao i u formiranju američke politike prema raspadu Jugoslavije i ratovima koji su na ovim prostorima uslijedili od 1991. do 1999.
Nadasve, Bajden odlično poznaje Balkan, što bi moglo značajno utjecati na politiku SAD prema regiji ako postane novi američki predsjednik, piše Index.hr.
Bajden se, prije većine drugih, zalagao za vojnu intervenciju protiv Slobodana Miloševića. Kao član Odbora za vanjske poslove u aprilu 1993. na sedam dana otputovao je u Evropu kako bi iz prve ruke stvorio sliku o krvoproliću u ratovima tokom raspada Jugoslavije.U opkoljenom Sarajevu sastao se s Alijom Izetbegovićem, tadašnjim predsjednikom Predsjedništva BiH, a u Beogradu je razgovarao sa srbijanskim voždom Slobodanom Miloševićem i Radovanom Karadžićem, danas osuđenim ratnim zločincem.
Bajden je s Miloševićem imao trosatni sastanak u Beogradu, na kojem ga je navodno nazvao “prokletim ratnim zločincem”, kako je kasnije tvrdio. To je ponovio i u svojem kasnijem govoru u Senatu 1995. godine.
Saznanja s tog putovanja Bajden je sažeo u izvještaju na ukupno stotinu stranica pod naslovom – Odupiranje agresiji. Milošević, bosanska republika i savjest Zapada – pokazujući koje su to opcije politike Zapada u prvom ratu u Evropi od 1945.
Protivio se embargu na oružje
– Na Balkanu se dobro naoružana srpska vojska bori protiv jedva naoružanih Hrvata i bosanskih Muslimana, kojima Zapad dodatno otežava obranu perverznim embargom na oružje. To se mora promijeniti – pisao je 1993. Bajden.
– Sjedinjene Države moraju voditi Zapad u odlučnom odgovoru na srpsku agresiju, počevši od zračnih udara na srpsku artiljeriju širom Bosne i na jedinice Jugoslavenske narodne armije u Srbiji koje su bile umiješane u ovaj međunarodni zločin. Zapadne snage trebale bi uništiti svaki most preko Drine preko kojeg srpske vlasti nastavljaju opskrbljivati bosanske Srbe – napisao je tada Bajden.
Predvidio je da će, kako je tada napisao, “ako ne budu spriječeni, Milošević i njegovi srpski poslušnici u Prištini započeti čišćenje Kosova protjerivanjem kosovskih Albanaca u Makedoniju i Albaniju”.
Među prvima zagovarao vojnu intervenciju Zapada na Balkanu
Kako u nedavnom članku podsjeća dopisnik “Frankfurter Allgemeine Zeitunga” (FAZ) Majkl Martens (Michael), “taj izvještaj je izuzetno jasan i dalekovidan”.
– Da su vlade zemalja NATO-a u to vrijeme slijedile Bajdenove preporuke, mogli su se izbjeći strašni pokolji i deseci hiljada mrtvih na Balkanu. Ali, prijedlozi senatora postali su primijenjena politika tek godinama kasnije – navodi FAZ.
– Vidovitost Bajdenove analize najjasnije se vidi u jednoj sporednoj rečenici, koja se retrospektivno čini gotovo proročanskom: Bajden upozorava da će, ako Zapad ne bude djelovao – Srebrenica, mali grad u istočnoj Bosni, za koji u to vrijeme gotovo niko nije čuo – postati Guernica našeg doba. Bajden je ovu rečenicu napisao dvije godine i tri mjeseca prije genocida u kojem su trupe pod komandom generala bosanskih Srba Ratka Mladića ubile više od 8.000 bosanskih Muslimana i na svjetsku mapu strahota koje su skrivili ljudi upisale ime Srebrenica – piše FAZ.
Nikad nije vjerovao Miloševiću
Za razliku od mnogih drugih zapadnih diplomata, koji su Miloševića tretirali kao “garanta mira na Balkanu”, Bajden ga je procijenio kao lažljivca.
– Komunikacija s Miloševićem nema nikakvu vrijednost. Nije važno što on kaže. A što radi, to vidimo – napisao je 1993. Bajden.
U svakom slučaju, neupitne su ocjene iz Bajdenova izvještaja o stanju na području Jugoslavije, kao i to da je ispravno predvidio kakve će još zločine proizvesti velikosrpska politika.