U Bosni i Hercegovini još uvijek postoji izrazita rodna neravnopravnost u obavljanju kućanskih poslova i brizi za djecu, što ostavlja negativne posljedice na privatan i profesionalan život žena – pokazalo je nedavno istraživanje Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
“Istraživanje o uticaju rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini” je obuhvatilo teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, metodom ankete “licem u lice” na reprezentativnom uzorku od 500 žena. Intervjuisane su žene starosti između 18 i 65 godina, koje žive sa svojim (vjenčanim ili nevjenčanim) partnerom minimalno godinu dana i koje su zaposlene (bilo koji oblik plaćenog rada izvan kuće).
Iz rezultata je očito da zaposlene žene zaista rade “drugu smjenu” kod kuće, u čak 93,8 posto veza sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova obavljaju isključivo žene, a u većini veza (80,8 posto) žena je ta koja radi sve ili većinu poslova vezanih za brigu o djeci.
Sve to ostavlja negativne posljedice na privatni i profesionalni život žena, tačnije, ostavlja im pet puta manje vremena za odmor, za lični i profesionalni napredak i usavršavanje, učestvovanje u društvenim aktivnostima ili pak politici.
Konkretno, podaci pokazuju da je obavljanje rutinskih kućanskih poslova izuzetno neravnopravno podijeljeno između žena i njihovih partnera. Naime, u čak 93,8 posto veza sve ili većinu navedenih poslova obavljaju žene. Tek u 5,6 posto veza partneri ih obavljaju podjednako, dok u 0,6 posto slučajeva (preciznije u tri veze) sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova obavlja muškarac.
Pored toga, izrazito je neravnopravna raspodjela poslova vezanih za brigu o djeci. Naime, u većini veza (80,8 posto) žena je ta koja radi sve ili većinu poslova. U manje od petine veza (18 posto) partneri ravnopravno dijele poslove, a u 1,2 posto veza partner je taj koji radi sve ili većinu poslova vezanih za brigu o djeci.
Situacija je nešto povoljnija kada su u pitanju povremeni kućanski poslovi (plaćanje računa (režije i sl.), obavljanje sitnih poslova izvan kuće, održavanje okućnice/bašte/vrta, održavanje stana, održavanje automobila, te manji kućanski poslovi. Ovakve poslove većinski (68,3 posto) obavljaju muževi/partneri.
Međutim, uzevši u obzir sve navedene kućanske i porodične obaveze koje padaju na teret žena, kao i zahtjeve koje imaju na poslu, iznenađujuće mali procenat žena – manje od desetine – ističe da se obaveze na poslu mnogo i izrazito mnogo sukobljavaju sa njihovim porodičnim obavezama, a četvrtina navodi da takvih sukoba nema. Podjednak procenat žena morao je, zbog brige o djeci i njihovog odgoja, odustati od karijere (17,9 posto), raditi skraćeno radno vrijeme (17 posto) i prekinuti radni odnos (17 posto). 16,8 posto žena je radi obavljanja kućanskih poslova i ostalih porodičnih obaveza moralo odustati od stručnog usavršavanja (16,8 posto) ili od poslovnog putovanja (16,2 posto).
Istraživanje, obradu i analizu podataka realizovao je “Custom concept” Sarajevo a finansirano je sredstvima švedske SIDE u okviru Finansijskog instrumenta za implementaciju Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine (FIGAP).
Situacija je nešto povoljnija kada su u pitanju povremeni kućanski poslovi (plaćanje računa (režije i sl.), obavljanje sitnih poslova izvan kuće, održavanje okućnice/bašte/vrta, održavanje stana, održavanje automobila, te manji kućanski poslovi. Ovakve poslove većinski (68,3 posto) obavljaju muževi/partneri.
Međutim, uzevši u obzir sve navedene kućanske i porodične obaveze koje padaju na teret žena, kao i zahtjeve koje imaju na poslu, iznenađujuće mali procenat žena – manje od desetine – ističe da se obaveze na poslu mnogo i izrazito mnogo sukobljavaju sa njihovim porodičnim obavezama, a četvrtina navodi da takvih sukoba nema. Podjednak procenat žena morao je, zbog brige o djeci i njihovog odgoja, odustati od karijere (17,9 posto), raditi skraćeno radno vrijeme (17 posto) i prekinuti radni odnos (17 posto). 16,8 posto žena je radi obavljanja kućanskih poslova i ostalih porodičnih obaveza moralo odustati od stručnog usavršavanja (16,8 posto) ili od poslovnog putovanja (16,2 posto).
Istraživanje, obradu i analizu podataka realizovao je “Custom concept” Sarajevo a finansirano je sredstvima švedske SIDE u okviru Finansijskog instrumenta za implementaciju Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine (FIGAP).
fena