Od 242 anketirana novinara – u istraživanju koje je vodio Srđan Puhalo – najviše je onih sa završenim fakultetom 141 (58,3%), 43 (17,8%) su magistri ili doktori, višu školu imaju 22 (9,1%) ispitanika, a srednju 32 (13,2%). Na pitanje nije odgovorilo 1,7% novinara koji su učestvovali u istraživanju.
Radno vrijeme
“Novinar nema radno vrijeme”, jedna je od prvih rečenica koju studenti novinarstva čuju kada odu na praksu u neki medij. U suštini, to i jeste istina, no i novinari imaju ljudska i radnička prava. Istraživanje pokazuje da najveći broj novinara radi 40 sati sedmično, njih 36%, duplo manje radi 12,3% novinara, a s obzirom na specifičnosti posla i pojave novih medija od 21 do 39 sati radi 7% novinara. Skoro svaki peti novinar radi od 41 do 50 sati sedmično, dok 18 od 242 ispitanika rade preko 51 sat sedmično.
Radnopravni status novinara u skoro dvotrećinskom omjeru definisan je Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, svaki peti novinar radi honorarno (nema zdravstveno ni penziono osiguranje), a 10% novinara su svoj radnopravni status definisali na “neki drugi način”.
Opasan, rizičan, stresan, ali malo plaćen posao. Od zavidnog društvenog statusa novinara u prošlom vijeku, novinari u BiH spali su na to da tek svaki 20. ima platu veću od 1.500 KM. Duplo više je onih koji nemaju ni trećinu ove plate. Od stotinu novinara njih 35 ne želi govoriti o visini svoje plate. Svaki peti novinar radi za platu od 501 do 1.000 KM, dok skoro isti procenat ima platu od 1.001 do 1.500 KM.
Zdravstveno osiguranje nema svaki četvrti novinar jer poslodavac nije uplatio doprinose: u svega 60% slučajeva poslodavac redovno uplaćuje zdravstveno osiguranje. Da se boje ili imaju drugi osjećaj nepovjerenja, kazuje podatak da 16% novinara nije htjelo odgovoriti na pitanja. Slična statistika je i u slučaju penzionog osiguranja koje redovno ima tek svaki drugi novinar (55%), a svaki deseti ne zna “da li im se redovno uplaćuje radni staž”.
Većina novinara pak zna sadržaj zakona koji garantuju njihova prava, ali da se odredbe tih zakona uglavnom ne poštuju, smatra skoro svaki drugi novinar u BiH. Takvo nepoštivanje zakona dovodi do zabrinjavajućih podataka koji govore da je 14% novinara svakodnevno izloženo pritisku političara na vlasti, a isti procenat je svakodnevno pod pritiscima oglašivača i vlasnika medija, dok je pritisak urednika malo manji. Tek svaki peti novinar nikada se nije susreo s pritiscima političara i vlasnika medija. Stoga ne čudi što većina ispitanika kaže da su zakoni dobri, ali se ne provode.
Novinari imaju rješenja, a u nizu prijedloga najviše su zainteresovani za dodjeljivanje statusa službenog lica i uvođenje krivične odgovornosti zbog napada i ometanja u radu novinara.
Uslovi rada
Svaki peti novinar – po anketi – nije imao cenzurisan tekst. S autocenzurom se susreće više od 50% novinara, a 26% čak svakodnevno ili često.
Tek svaki deseti novinar sretan dolazi na posao. No, svaki drugi nije zadovoljan napredovanjem na poslu, ekonomskom sigurnošću, stručnim usavršavanjem i uslovima rada. Svaki drugi novinar nije zadovoljan ni stručnim usavršavanjem, a generalnim uslovima rada nije zadovoljno 41% ispitanih novinara, pri čemu 23% ispitanih nisu zadovoljni odnosom vlasnika medija.
Iako im je pomoć često potrebna, 80% novinara u posljednje tri godine nije zatražilo pomoć ni savjet od udruženja. Oni koji jesu, obratili su se Udruženju BH novinari. Da su novinari razjedinjeni, govori i podatak da 43 ispitanika nisu članovi nijednog strukovnog udruženja.
Pročitajte i anketu: KOME NOVINARI VJERUJU?
Kada se govori o povjerenju u institucije koje se bave pravima novinara i zaštiti medija, novinari najmanje vjeruju:
Regulatornoj agenciji za komunikacije (nimalo nemaju povjerenja 16,1% i uglavnom nemaju povjerenja 26,0%),
Ombudsman BiH (nimalo nemaju povjerenja 15,7% i uglavnom nemaju povjerenja 19,8%),
Sindikat medija i grafičara RS (nimalo nemaju povjerenja 17,8% i uglavnom nemaju povjerenja 12,8%),
Udruženje novinara RS (nimalo nemaju povjerenja 16,1% i uglavnom nemaju povjerenja 12,0%),
Društvo novinara BiH (nimalo nemaju povjerenja 11,6% i uglavnom nemaju povjerenja 14,0%),
Vijeće za štampu BiH (nimalo nemaju povjerenja 9,1% i uglavnom nemaju povjerenja 19,4%),
Udruženje novinara BiH (nimalo nemaju povjerenja 8,3% i uglavnom nemaju povjerenja 26,0%),
(Tekst je nastao u okviru projekta “Mediji za ljudska prava”, uz finansijsku pomoć Evropske unije i Pro Educe. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Pro Educe i ne odražava nužno stajalište Evropske unije.)