Predsjednik Socijaldemokrata BiH Enver Bijedić iznio je danas teške optužbe na račun tužioca Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona Ćazima Serhatlića i gradonačlenika Tuzle Jasmina Imamovića, u vezi sa istragom propusta tokom realizacije projekta Stambeno-poslovnog objekta (SPO) “15. maj” u Tuzli.
Podsjećamo, SPO “15. maj” je zgrada na Brčanskoj Malti u Tuzli čija je gradnja počela 2007, a trebala je biti završena tokom 2009. godine, ali još nije privedena kraju. Kupci nekretnina svoje stanove platili su više od 10 miliona maraka. Zgradu su gradili Direkcija za izgradnju Tuzla, koje je u većinskom vlasništvu Grada, i građevinska kompanija Giprom. Objekat još uvijek nije završen, a Bijedić je bio direktor Direkcije kada je gradnja počela.
– U istražnom postupku u vezi izgradnje SPO “15. maj” sam ispitan u svojstvu osumnjčenog za nenamjensko trošenje sredstava. Interesantno je da se ovaj predmet aktivira baš sada, nakon toliko godina, kada smo osnovali novu političku stranku. Ja ne sporim istragu, ali kao građanin tražim fer i pošten postupak. Kupci stanova i poslovnih prostora su zaista oštećeni, ali treba pogledati neka dokumenta – rekao je danas Bijedić.
On je ukazao na ugovor o građenju između Direkcije za izgradnju i kompanije Giprom, gdje stoji šta su čije obaveze, kao i to da je Giprom je ugovorom dobio 77 posto površine objekta, a Direkcije samo 23 posto
– U ugovoru stoji da su obaveze Giproma organizovanje i finansiranje izvođenja svih građavinsko-zanatskih i drugih radova, uključujući i naknadne radove na izgradnji kompletnog objekta, kao i radovi na uređenju građevinskog zemljišta oko objekta. Rok je 20 mjeseci ili 600 optimalnih dana – rekao je on.
Kazao je i da po Zakonu o finansijskom poslovanju pravih subjekata ne postoji izričita odredba, kojim se pravni subjekt obavezuje da dobijena novčana sredstva dobijena od kupaca nekretnina, mora pohranjivati na poseban račun i koristiti za finansiranje izgradnje objekta.
– Do sada su u ovom slučaju bile dvije krivične prijave u Tužilaštvu TK. Anononimna prijava je bila 2014. godine protiv Jasmina Imamovića, direktora Giproma Saliha Šabovića, mene i drugih. Drugu prijavu je podnijelo Udruženje građana “15. maj”, 3. oktobra 2017. godine, protiv 11 lica i organizacija, kao što su Salih Šabović, Giprom, Direkcija, bivši i sadašnji direktor Direkcije, članovi NO i UO Direkcije od 2003. do 2017. godine koje je imenovala Općina Tuzla, Jasmina Imamovića i onda protiv mene. Tužilac Ćazim Serhatlić je pincetom izvadio samo mene i pozvao me u svojstvu osumnjičenog – pojasnio je Bijedić.
On tvrdi da iza toga svega stoji patološka mržnja Jasmina Imamovića prema njemu. Spomenuo je i da je Imamović jednom prilikom stranačkom kolegi Zukanu Helezu rekao da s Bijedićem ne treba da se druži i pozdravlja, jer ga mrzi deset puta više nego Karadžića i Mladića.
– Imam čvrste dokaze o vezi tužioca Serhatlića i Jasmina Imamovića. Po informacijama iz Federalnog ministarstva za boračka pitanja Ćazim Serhatlić je demobilisan iz Armije BiH i to na način da je uzeo 24 lična dohotka u iznosu od 18.000 KM, uz uslov da ova država više nema obavezu prema njemu i njegovom zapošljavanju. To je bilo 2001. ili 2002. godine. Uprkos tome Jasmin Imamović ga je zaposlio u Općinu Tuzla na mjesto šefa za inspekcijske poslove. Serhatlić je bio šef inspekcije kada su na SPO “15. maj” nelegalno nadograđena tri sprata, a ja sam tada već bio federalni ministar – priča Bijedić.
On se pita kako je moguće da inspekcija tada ne reagira i ne zaustavi nelegalnu gradnju.
– Kada je udruženje “15. maj” podnijelo krivičnu prijavu 2017. godine protiv Jasmina Imamovića i ostalih, Imamović je bez konkursa zaposlio kćerku Ćazima Serhatlića u JP “Komunalac” Tuzla. Dok sam bio ministar prometa i komunikacija FBiH, u više navrata Serhatlić je tražio od mene da mu suprugu zaposlim na neodređeno u BH Telcom, Regionalni centar Tuzla, inače će on iskoristiti svoje ovlasti kao šef inspekcija i zabraniti rad baznih stanica BH Telecoma oko Tuzle. O ovome postoji i svjedok, tadašnji direktor Telecoma u Tuzli Miralem Jahić, koji je o svemu spreman da svjedoči – kaže Bijedić.
Dodaje i da Serhatlić kao tužilac u razmatranje nije uzeo izvještaj Finansijske policije od 29. avgusta 2016. godine gdje se na strani 12. kaže da je postojala očigledna namjera Općine Tuzla da do nedostajučih sredstava u budžetu, dođe na štetu Direkcije za obnovu i izgradnju Tuzla”.
– Govorim o izgradnji Panonskih jezera. Svi pravnici znaju da “očigledna namjera” znači krivično djelo. Međutim, to se ne uzima u razmatranje. Direkcija je natjerana da uzme kredit od 1,2 miliona maraka i da izgradi Panonsko jezero. Kredit je Direkcija vratila dok sam ja bio direktor, u iznosu od 1,8 miliona KM, a Jasmin Imamović to jezero preknjižio na Općinu Tuzla. Samo prošle sedmice Serhatlić je bio dva puta u kancelariji kod Jasmina Imamovića. Zašto on ide kod nekoga protiv koga postoji krivična prijava – kaže Bijedić.
On je istakao da ima neprovjerenu informaciju da protiv Jasmina Imamovića postoji 71 krivična prijava u Tužilaštvu TK, a niti jedna nije procesuirana.
– Zbog svega sam 28. novembra podnio Tužilaštvu TK i glavnom tužiocu Tomislavu Ljubiću zahtjev za izuzeće Ćazima Serhatlića iz ovoga predmeta. Zahtijevam od zamjenika glavnog tužioca Jezdimira Spasojevića da prouči ovaj predmet, posebno nalaz vještaka finansijske struke, jer ga Serhatlić krije i drži kod sebe. Pozivam VSTV i disciplinskog tužioca da provjere sve moje navode, ako nešto nije tačno spreman sam da odgovaram. Pozivam SIPA-u da ispita cijeli slučaj, sve učesnike, mene prvog, Imamovića, Serhatlića i sve ostale. Ako ovo nije dovoljno možda ću i pismeno podnijeti krivičnu prijavu – rekao je Bijedić.
Na pitanje zašto se obraća zajmeniku glavnog tužioca TK, on je rekao da ima informacije da je Ljubić prenio nadležnosti na zamjenika Spasojevića da on vodi ovaj predmet.
– Smatram da je Tomislav Ljubić kao dugogodišnji sudija, tužilac, ombudsman, ministar sigurno jedan od najvećih pravnih autoriteta. Zašto se nije ovdje uključio, ne mogu da odgovorim. Znam da je tokom rata Jasmin Imamović skoro fizički napao Tomislava Ljubia nazivajući ga nacionalistom. Zašto sada ovaj odnas, to ne znam – zaključio je Bijedić.