Raste broj bolesti izazvanih virusima koji su sa životinja prešli na čovjeka, a jedna od njih je Covid-19, navodi skupina stručnjaka u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.
Ebola, MERS, bolest izazvana virusom zapadnog Nila i groznica riftske doline primjeri su zoonotskih zaraznih bolesti, a tom trendu pridonosi uništenje okoliša, navode UN-ova agencija za okoliš (UNEP) te Međunarodni institut za istraživanja u području stočarstva (ILRI), javila je Hina.
– Iako su mnogi na svijetu iznenađeni Covidom-19, mi koji radimo sa zoonozama (bolestima životinja) nismo. Ta pandemija bila je vrlo predvidiva, kaže Delia Randolph, veterinarska epidemiologinja iz ILRI-ja i vodeći autor izvještaja.
Stalan ras bolesti
Randolph je opisala “vrlo jasan trend” otkako su 30-te godine pokazale da 75 posto novih bolesti potječe iz divljine.
Covid-19, na primjer, najvjerojatnije potječe od šišmiša, navode UNEP i ILRI.
Nove bolesti pojavit će se ako vlade ne poduzmu aktivne mjere da spriječe druge zoonotske bolesti da prijeđu na ljudsku populaciju, upozorava UNEP.
– Znanost jasno kaže da ako nastavimo eksplotirati divljinu i uništavati naše ekosustave, tada možemo u godinama koje su pred nama očekivati stalan rast tih bolesti koje sa životinja prelaze na ljude, kaže izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.
Zaštita okoliša može pomoći zaštititi ljude od dugotrajne globalne pandemije kao što je Covid-19 jer često upravo ljudska aktivnost ruši prirodne barijere koje su nekada štitile ljude od patogena, navodi UNEP.
Svake godine oko 2 miliona ljudi, uglavnom u državama niskih i srednjih primanja, umire od zanemarenih zoonoza, stoji u izvještaju.
Samo u zadnja dva desetljeća, zoonotske bolesti izazvale su gospodarske gubitke veće od 100 milijardi dolara, a tu nije uključen gubitak izazvan Covidom-19 za koji se očekuje da će dosegnuti 9 bilijuna dolara u idućih nekoliko godina, kaže UN.
Afričke zemlje – a brojne među njima uspješno su riješile zoonotske pandemije – imaju potencijal da iskoriste to iskustvo za buduće pandemije kroz pristup koji uključuje ljudsko, životinjsko te zdravlje okoliša.
Javno zdravlje, veterinari i stručnjaci za okoliš
– Iskustvom stečenim u epidemiji ebole i drugih novih bolesti, afričke zemlje pokazuju proaktivne načine kako se nositi s pandemijama, kaže generalni direktor ILRI-ja Jimmy Smith.
Afričke nacije kombiniraju primjerice javno zdravlje, veterinare i stručnjake za okoliš i oni zajedno rade kako bi brzo odgovorili na epidemiju zoonoza.
Drugi važni aspekti su nadzor i rano otkrivanje te rani odgovor.
– Ako se pandemija otkrije u samom početku [studije su to pokazale] troškovi se mogu smanjiti za 90 posto, kaže Randolph.