Pali smo na začenje, a društvo nam pravi Albanija!
Potvrdili su to najnoviji podaci Eurosrtata, Evropskog zavoda za statistiku, ocjenivši da je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u BiH prošle godine iznosio 35% prosjeka Evropske unije.
To znači da stanovnici BiH imaju, u prosjeku, oko trećinu ekonomske snage i kupovne moći u odnosu na prosječnog građanina EU.
Što se regije tiče, nešto bolja od BiH i Albanije je Sjeverna Makedonija, koja prema ovim podacima ima bruto domaći proizvod po glavi stanovnika od 41 posto prosjeka EU. Srbija ima 46 posto, a Crna Gora 52 posto. Hrvatska ima 76 posto BDP-a prosjeka EU, dok je Slovenija najbolja od zemalja bivše Jugoslavije i ima 91 posto.
Kakva je situacija u ostaku Evrope, i to od 2013. pogledajte u tabeli ispod:
Ovakav položaj ekonomske nerazvijenosti u odnosu na druge evropske zemlje dodatno je naglašen podacima o stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC), koja u BiH iznosi samo 44% prosjeka EU, što je čini jednom od najnižih u Evropi. Zapravo AIC je niži samo u Albaniji sa 42 posto prosjeka, dok je Sjeverna Makedonija na 52 posto prosjeka, Srbija na 54 posto, Crna Gora na 65.
Detaljan pregled u tebeli ispod:
I proteklih godina dobijali smo slične ocjene, što automatski demantuje tvrdnje vodećih ljudi da se u BiH sve bolje živi.
“Vlasti u BiH jednostavno moraju hitno krenuti sa ekonomskim reformama, koje godinama zagovaram, pogotovo reforma poreskog sistema, gdje sam do sada pisao desetine konkretnih prijedloga šta je potrebno mijenjati. Ipak, naš najveći problem je demografski problem i nestanak populacije. Posljednjih dana sam često čuo komentare i žalbe kako cijene rastu u restoranima i da je potrebno sada znatno više izdvojiti za pojedini obrok. Ako mislite da je u pitanju isključivo pohlepa vlasnika, zapitajte se koliko danas ima konobara i kuhara, te koliko je danas potrebno izdvojiti za platu radnika + porezi koje je potrebno platiti državi. Tu vam leži odgovor na pitanje kako demografija utiče na ekonomiju i naš svakodnevni život”, kaže ekonomista Faruk Hadžić.
I ekonomista Zoran Pavlović nije iznenađen ovakvom ocjenom jer se godinama ne radi u cilju boljeg života građana.
Osnovna stvar je, rekao je ranije za Buku, da smo sve ljude koji su iskusni, školovani, obrazovani, koji su uložili jako veliki trud u sve što su do sada u životu radili, praktično izbacili iz igre i izbacili iz svih ustanova gdje nam takvi ljudi trebaju.
“Mi smo došli u situaciju da ljudi sa kupljenim diplomama odlučuju o realizaciji nastavnih programa, o kvalitetu đaka, učenja, o kvalitetu javnih ustanova i njihove realizacije… Sve se poremetilo i na kraju sve moramo da platimo mi kao građani koji žive u BiH”, jasan je Pavlović.
Čini se to i mnogim građanima ove zemlje koji su se odavno odrekli i nade u bolje, ostao je samo strah da može i gore.