Trideset godina nakon rata, i dalje smo okruženi minama. Iako se Bosna i Hercegovina obavezala da će do 2027. godine biti čista od mina, već sada je jasno da je to nemoguće, jer su milioni kvadratnih metara pod minama. Jedna od najvećih opasnosti je što ljudi misle da smo miniranje u BiH priveli kraju pa bez ikakvog nadzora odlaze u šume i prirodu, obrađuju površine ne razmišljajući da su baš tu mine.
Šezdeset i pet milijuna četvornih metara samo Tuzlanskog kantona je pod minama. Velik dio površine nije više ni označen, oznake se kradu ili uništavaju zbog čega vrlo često stanovnici na rizik odlaze u šumu ili obrađuju zemlju.
SADET ISLAMOVIĆ, Jusići Sapna
Ja se bavim poljoprivredom, imam traktor. Orem ove njive, siječem ove šume. Idem na rizik, zato što nismo nigdje zaposleni. Odavde nemamo nikog zaposlenog. 0, 47 Pa bude strah, ali šta ćeš, moraš da ideš da radiš… Bilo je nekad označeno, ja ne znam šta je bilo s tim. Neke trake, ali nema više. Nema ni deminera niko da dođe.
A ovaj dio naselja Jusići koji se nalazi na samoj entitetskoj liniji, pričaju nam mještani, navodno je deminiran. Ali prije nekoliko tjedana kada je buknuo požar čule su se detonacije što je kod povratnika izazvalo ogroman strah.
HUSEJIN MURATOVIĆ, predsjednik Mjesne zajednice Jusići Sapna
Pošto je na ovom dijelu aktiviralo, znači u toku dana I večeri sedam mina. Jedna tenkovska I šest pješadijskih. 2, 20 – 2, 30 U međuvremenu, ljudi se svakodnevno kreću, ovdje se koristi, ljudi s ovcama, jedan dio naroda sije, imaju bašće.
Nedavni požar u Tuzli koji je skoro došao do kuća, također je pokazao da su brojna naselja okružena minama zbog čega vatrogasci nisu ni mogli priči požarištu. Vatrogasci su stalno pod rizikom od mina.
JASMIN JAHIĆ, starješina Profesionalne vatrogasne brigade Tuzla
Same mine su velika opasnost. Ako se nađemo u blizini, na primjer imali smo tu večer kada smo gasili nekoliko eksplozija. Međutim, na svu sreću nije niko povrijeđen… Nemaju te karte više nis voj značaj radi samog klizišta, poplava ta ubojita neeksplodirana sredstva su se pomjerala tako da mi pokušavamo sa sigurne udaljenosti da spasimo objkekte I zaštitimo imovinu naših sugrađana.
MIRZET HALILOVIĆ, komandir Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sapna
Dođemo I nije sumnjiva površina na mine. Izvedemo vatrogasce, izvrše gašenje požara. Nakon toga pronađemo u opožarenom području bombe, troblone, granate što je moglo eksplodirati. Mislim, to je veoma rizičan posao
Već dvadeset I sedam godina se u Tuzlanskom kantonu vrši proces deminiranja i deminirano je 40 milijuna četvornih metara. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine obvezalo se da će naša zemlja do 2027. godine biti očišćena od mina. Ali kako? S obzirom na to da u skoro trideset godina ni pola sumnjive površine samo u Tuzlanskom kantonu nije očišćeno
ZORAN JOVANOVIĆ, predsjednik Kantonalne uprave Civilne zaštite
Mislim da je to neostvariv cilj. Ako uzmemo u obzir kolikos e godišnje deminira I koliko se godišnje oslobodi zemljišta od neeksplodiranih ubojitih sredstava, znači neka 4 milijuna. Mi na TK imamo oko 65 milijuna metara kvadratnih sumnjivih površina I ako to podijelimo sa četiri milijuna koji je bio najbolji rezultat, onda nam treba još minimalno 15 godina.
Ono što sada posebno zabrinjava jeste što bismo kao zemlja, u ovom procesu deminiranja uskoro mogli biti prepušteni sami sebi. Donatori se već polako povlače, odlaze na druga zaraćena područja. A mi, trideset godina nakon rata, ostajemo živjeti okruženi miniranom prirodom.