23.04.2024.
HomeNovostiKomemoracija Sidranu: Pjesnik čije su anegdote već dio urbane legende grada

Komemoracija Sidranu: Pjesnik čije su anegdote već dio urbane legende grada

U Narodnom pozorištu u Sarajevu u srijedu je upriličena komemoracija u čast bosanskohercegovačkog akademika, istaknutog književnika, pjesnika i scenariste Abdulaha Sidrana, koji je preminuo u subotu u 80. godini, nakon duge i teške bolesti.

O liku i djelu Abdulaha Sidrana govorili pjesnici, književnici, režiseri, a komemoraciji su prisustvovali članovi porodice, prijatelji, kolege, saradnici i mnogobrojni poštovaoci njegovog rada.

Pjesnik Mile Stojić rekao je da je Sidranove anegdote i apoftegme su već dio urbane legende grada pod Trebevićem, koje se neprestano prepričavaju po kafanama i književnim krugovima.

“Upamtio sam njegovu izreku koja se odnosila na našeg kolegu, da ljudi koji ne vole muziku i nemaju smisla za humor, nemaju šta tražiti u književnosti. Veliko umijeće ostvario je u filmskim scenarijima od kojih je pet, šest ekranizirano, a prva dva njegovom režiseru osigurala su svjetsku slavu”, rekao je Stojić.

Pjesnik Slobodan Blagojević je u ime Akademije nauka i umjetnosti BiH rekao je da su Sarajevo i cijela BiH izgubili svog pjesnika i dobrog duha.

“U Sarajevu i o Sarajevu pjevali su i pjevaju i danas mnogi sjajni pjesnici, ali nikog od njih ne možemo poistovjetiti s gradom u svim njegovim dimenzijama, kao što nam se prirodno nameće da to učinimo s našim Abdulahom Sidranom. Nije ni u svjetskoj poeziji čest slučaj ovakvog poistovjećenja, ovakvog estetski uspjelog duhovnog sjedinjavanja pjesnika i grada”, rekao je Blagojević.

Dodao je da Sidrana smatraju kao pjesnika koji je svom gradu podario autentični lirski glas.

“Grad je dobio svog lirskog tumača, a u proznim knjigama izvanrednog pamtioca i nenadmašno duhovitog i humanog opisivača“, rekao je Blagojević.

Ademir Kenović, dugogodišnji Sidranov prijatelj i režiser filmova za koje je akademik pisao scenarije, kazao je da je ovo “tužno vrijeme u kojem tješi to što smo živjeli u isto vrijeme sa Sidranom”.

“Divili su mu se mnogi zbog njegove ličnosti, onog što je radio, zbog bogatstva različitosti koje je posjedovao, bezbroj suprotnosti s kojima je živio. Bio je blag, a odlučan, otvoren, a diskretan, snažan a nježan, istovremeno dječački naivan i oštrog oka, misli i pera pa je stvarnost mogao duboko sagledavati. Bio je duhovit do suza”, rekao je Kenović.

Književnik Zlatko Topčić u ime Društva pisaca BiH rekao je da je Sidran bio “glas po kojem su nas prepoznavali”.

“Pjesnik koji je najpotpunije izrazio biće svog naroda i duh svog vremena. Dokaz je kosmičke pravde kako se veliki pjesnici mogu iznjedriti i u malim društvima i malim narodima”, rekao je Topčić.

U ime Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar rekao je da je akademska zajednica i cijela BiH ostala bez još jednog velikana, akademika, mislioca, pjesnika, književnika kojeg je narod volio, slušao i poštivao.

“Abdulahovi savjeti, promišljanja, vizije utkani su u zajedničku borbu za našu domovinu, državu punih ljudskih prava i sloboda za sve njene narode. Institucije BiH nisu položile ispit prema jednom od najvažnijih pjesnika, scenarista, dramaturga, mislilaca našeg vremena. Abdulah Sidran je položio ispit prema svojoj voljenoj Bosni i prema svom bošnjačkom narodu kojem je s ponosom pripadao. Položio je ispit i prema svojoj porodici za koju se borio do posljednjeg daha. Sidran će ostati fenomen koji je ponikao iz svog naroda nikada ga ne napuštajući i ne odvajajući se od njega, a njegov bosanski narod uzvraćao mu je poštovanjem, pažnjom i podrškom”, rekao je Zlatar.

Publicist i novinar Ruždija Adžović, autor nedavno objavljene knjige “Sidran: živjeti, svjedočiti epohu”, rekao je da je Sidran svima obogatio život svojom poezijom, prozom, filmskim scenarijima i iznad svega svojom mudrošću.

“Abdulah Sidran je živio sa svojim narodom, volio susrete s običnim čovjekom, osluškivao bolje od drugih puls svog grada, sugrađana i to vješto pretakao u remek djelo. Niko bolje od Sidrana, kako je to sam kazao u mojoj knjizi o njemu, nije budio zaboravljene mirise Sarajeva”, rekao je Adžović.

Posljednji ispraćaj i dženaza Abdulahu Sidranu, su danas u haremu Begove džamije u Sarajevu nakon ikindije namaza u 15.40 sati, nakon čega će velikan bh. književnosti biti sahranjen u haremu džamije Ferhadija.

Abdulah Sidran rođen je 1944. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zvorniku i Sarajevu. Apsolvirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Povremeno je radio kao urednik omladinskih listova i javnih tribina te, do 1992. godine, na Televiziji BiH kao vodeći dramaturg. Između tih povremenih uposlenja, živio i radio je kao profesionalni pisac.

U književnosti se javio šezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju “šezdesetosmaškom”. Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima (Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća “Svjetlost”, Zmajeva nagrada) U ratu objavljena, knjiga njegove poezije “Sarajevski tabut” nagrađena je “Nagradom slobode” PEN centra Francuske.

Izbori iz njegove poezije, u prevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni su u Austriji, Francuskoj, Italiji… Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio je nagradu “Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo”.

Scenarista je filmova “Sjećaš li se Dolly Bell”, “Otac na službenom putu”, “Kuduz”, “Praznik u Sarajevu” i “Savršeni krug”. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u šahu.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti