01.03.2024.
HomeNovostiJoš jedan energetski promašaj u BiH: „15 godina smo izgubili slušajući bajke...“

Još jedan energetski promašaj u BiH: „15 godina smo izgubili slušajući bajke…“

Plan za prelazak termoelektrane Tuzla na biomasu je još jedan promašaj – ocjenjuje novi izvještaj međunarodne organizacije Biofuelwatch…

U centru aktuelnih energetskih debata u Bosni i Hercegovini je kontroverzni projekat rekonstrukcije bloka 3 Termoelektrane Tuzla, koji planira prelazak sa uobičajenih fosilnih goriva na biomasu. Novi izvještaj međunarodne organizacije Biofuelwatch, specijalizovane za problematiku biogoriva, baca sumnju na ovaj ambiciozan poduhvat.   Da li je ovaj pristup zaista korak ka održivoj budućnosti, ili je to samo još jedna “bajka” koja odvlači pažnju od pravih rješenja u oblasti obnovljivih izvora energije?

Iako je Elektroprivreda BiH, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), izrazila namjeru da nastavi sa projektom, izvještaj ukazuje na niz ekoloških, ekonomskih i praktičnih problema. Ključno pitanje koje se nameće je izvodljivost upotrebe biomase, konkretno brzo rastuće vrbe, koja se planira uzgajati na bivšim površinskim kopovima, a zatim i na poljoprivrednom zemljištu.

Novi izvještaj Biofuelwatch-a zaključio je da je rekonstrukcija bloka 3 TE Tuzla na biomasu neizvodljiv i po životnu sredinu rizičan poduhvat.

Uprkos sporazumu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Elektroprivrede BiH u septembru 2022. godine da nastave sa ovim projektom, prijedlog za rekonstrukciju bloka 3 TE Tuzla na spaljivanje biomase iz zasada brzo rastuće vrbe obavijen je neizvjesnošću.

Naime, studija izvodljivosti EBRD-a za projekat nije završena ni godinu dana nakon potpisivanja sporazuma. Istovremeno, prema Nacrtu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana za BiH, predloženi instalirani kapaciteti bazirani na biomasi značajno su smanjeni sa 100MW na 50MW,.

Prema službenim saopštenjima EPBiH, u nastojanju da se prevaziđu ograničenja raspoloživih količina goriva iz biomase, TE Tuzla se planira, u velikoj mjeri, osloniti na plantaže brzo rastuće vrbe koja bi se prvenstveno uzgajala na bivšim površinskim kopovima, a te količine, pošto ne zadovoljavaju potrebe, bile bi dopunjene dodatnim zasadima vrbe na poljoprivrednom zemljštu, putem ugovora sa poljoprivrednicima.

Međutim, analiza Biofuelwatcha naglašava da plantaže vrba nisu bile uspješne u Evropi uprkos decenijama truda. Ekonomski izazovi sa kojima se susreću poljoprivrednici i njihova nesposobnost da povrate ulaganja, čak i uz subvencije, izazivaju zabrinutost za dugoročnu održivost velikih zasada.

Predloženi blok od 50MWe na biomasu u Tuzli bi zahtijevao oko 29.000 hektara zemljišta, na osnovu prosječnog prinosa vrbe na poljoprivrednom zemljištu prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA). Osim toga, velike potrebe za vodom ove vrste vrbe, čine je neotpornom na sušu. Neuspješni rezultati uspostave zasade brzo rastuće vrbe na PK Šićki Brod dodatno naglašavaju izazove vezane za realizaciju ovakvih projekata.

Kako stoji u pomenutom izvještaju Za postrojenje na biomasu u Tuzli do sada nije objavljen zahtjev za izdavanje dozvole niti Procjena uticaja na životnu sredinu, tako da postoje nesigurnosti u pogledu efikasnosti, a time i potrošnje goriva takve elektrane od 50 MWe.

Međutim, smatra se da je energetska efikasnost od 38% na vrhuncu onoga što je moguće postići u novom postrojenju na biomasu. To znači da će minimalni toplotni input biti 131,6 MWth na sat i 1,052,632 MWth godišnje ako postrojenje radi najviše 8,000 sati godišnje.

Tona sječke vrbe sa plantažnih zasada kratke ophodnje ima prosječan sadržaj vlage od 44% (značajno više od 1 tone sječke šumskog drveta ili ostataka iz pilane) i neto kalorijsku vrijednost od 2,888889 MWh. To znači da jedna tona spaljene drvne sječke daje oko 2,9MWh goriva u elektranu i/ili toplanu. Jedinica za jednu tonu suve materije sušene u peći (eng. Oven dry tonne, odt) drvne sječke je 5,1857 MWh. Dakle, postrojenje na biomasu veličine onog predloženog u Tuzli će, u punom kapacitetu zahtijevati minimalno 362.977 tona svježe sječke iz plantažnog uzgoja vrbe, što je isto kao i 202.987 tona sušene u peći drvne sječke.

Treba imati na umu da tona drvne sječke iz plantažnih zasada kratke ophodnje vrbe sadrži više energije nego tona drvne sječke zasada topole ili miskantusa.5 To znači da bi za istu količinu goriva bilo potrebno više tona plantažnih zasada kratke ophodnje topole.

Denis Žiško iz Aarhus centra BiH kaže kako smo izgubili sm 15 godina slušajući bajke o novim termoelektranama na ugalj.

„Sada su BiH vlasti i Elektroprivreda BiH osmislili novu bajku o biomasi koja bi nas mogla koštati još 15 godina. Vrijeme je da se naše vlasti uozbilje, priznaju da nema budućnosti u spaljivanju bilo čega za proizvodnju energije i konačno počnu raditi na održivim obnovljivim rješenjima zasnovanim na solarnoj, vjetro i geotermalnoj energiji, u kombinaciji s mjerama energetske efikasnosti i rješenjima za skladištenje energije. ” rekao je Žižko.

Almuth Ernsting iz organizacije Biofuelwatch rekao je da istraživanje jasno pokazuje da se uvezivanje s brzorastućim zasadima iz kratke ophodnje, bez obzira da li se radi na površini bivšeg rudnika uglja ili na poljoprivrednom zemljištu, realno ne može zadovoljiti više od malenog dijela potražnje za biomasom postrojenja na biomasu koje predlaže EPBiH.

„Neizbježno, većina biomase će morati da potiče iz šume, što je duboko alarmantno u regionu gde je bespravna sječa široko rasprostranjena i degradacija šuma u velikoj mjeri“

Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch Network je rekla: da čak i bez uzimanja u obzir klimatskog opterećenja iz spaljivanja energetskih usjeva, nedostatak vjerodostojnih priča o uspjehu, zajedno sa izazovima u uzgoju vrbe kratkom rotacijom na bivšim lokacijama rudnika uglja, dovodi u ozbiljnu sumnju u izvodljivost ove tranzicije.

„Pozivamo EBRD i EPBiH da prestanu gubiti vrijeme i novac na apsurdni projekat zamjenski blok 3 TE Tuzla s uglja na biomasu.” Izjavila je ona.

U zaključku ovog izvještaja navodi se da na osnovu iskustava u drugim zemljama i onoga što se zna o prinosima sa plantažnih zasada kratke ophodnje i potrebama za vodom, ne postoji realna perspektiva da se uzgajaju dovoljno velike plantaže zasada kratke ophodnje a da one napajaju čak i jednu toplotnu i/ili elektranu od 50 MW.

“Ukoliko se realizuju investicije u biomasu koje predlaže EPBiH, one bi trebale sagorijevati sirovinu koja se može nabaviti u velikom obimu. To bi najvjerovatnije značilo spaljivanje šumskog drvne mase u regiji u kojoj već hara destruktivna, pa čak i nelegalna sječa” stoji u zaključku.

Grupe predlažu da se sredstva preusmjere ka ubrzavanju upotrebe geotermalne energije za potrebe daljinskog grijanja i razvoj skladišta toplotne energije u rudnicima soli. Vlasti u BiH trebaju iskoristiti prilike za implementaciju projekata modernizacije daljinskog grijanja, koje su sve veće. Tako npr. JASPERS program EIB i EU, planira utrostručiti tehničku pomoć za pripremu investicija i implementaciju ovakvih projekata u idućih šest godina, dok se kroz Plan rasta Zapadnog Balkana, mogu koristiti bespovratna i kreditna sredstva za ulaganje u čiste sisteme daljinskog grijanja.”

Na kraju, analiza i razmatranja predstavljena u izvještaju Biofuelwatch-a i drugih stručnjaka ukazuju na to da predložena transformacija Termoelektrane Tuzla u postrojenje na biomasu nosi sa sobom brojne izazove i rizike. Ekonomski izazovi, nedostatak uspješnih primjera plantacija brzo rastuće vrbe u Evropi, i zabrinutosti oko održivosti zasada ukazuju na moguće probleme u realizaciji ovog projekta. Osim toga, postoji bojazan da će potreba za velikim količinama biomase neizbježno dovesti do povećanog oslanjanja na šumske resurse, što bi moglo pogoršati već postojeće probleme kao što su bespravna sječa i degradacija šuma. Ovo stavlja dodatni pritisak na ekosisteme i lokalnu zajednicu.

U svjetlu ovih izazova, stručnjaci i aktivisti pozivaju na preispitivanje pristupa energetskoj tranziciji u BiH. Umjesto da se oslanjaju na biomasu, predlažu da se fokus usmjeri na razvoj i implementaciju održivih rješenja baziranih na solarnoj, vjetro i geotermalnoj energiji, uz paralelno unapređenje energetske efikasnosti i skladištenja energije.

Nephodno je razmotriti alternativne, održivije strategije u energetskoj politici BiH, koje ne samo da su ekološki prihvatljivije, već i dugoročno ekonomski isplativije, doprinoseći globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti