Prema istraživanju Indeksa percepcije korupcije, Bosna i Hercegovina zauzima najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi. Sve više maha uzima politička korupcija, trgovina mandatima, funkcijama, biračkim odborima. Dok je vladajuća koalicija na nivou BiH fokus u izmjenama Izbornog zakona stavila na promjenu sastava Centralne izborne komisije, prvi čovjek CIK-a predlaže zatvaranje izbornih listi, da glasački listić ima samo naziv i logo stranke. Rješavaju li zatvorene liste problem političke korupcije u BiH?
Predsjednik CIK-a predlaže da se u izmjenama Izbornog zakona BiH uvede obavezno glasanje i sankcije za apstinente. Glasački listić, prema njegovom mišljenju, treba da se štampa na biračkom mjestu pomoću licenciranog softvera i skenira nakon glasanja. Birači koji glasaju van BiH, predlaže da se registruju putem video-linka.
“Neka mandat pripada stranci, a ne pojedincu. Kada izabrani nosilac mandata napusti stranku ili bude isključen iz stranke i poslaničkog kluba, mandat treba ostati stranci i biti dodijeljen sljedećem kandidatu na listi političke stranke”, kaže predsjednik SIP-a BiH Suad Arnautović.
U „Transparensi Internešnelu“ su protiv zatvaranja izbornih lista. Smatraju da to ne bi riješilo problem trgovine mandatima, a smanjilo bi demokratiju.
„Zatvorene liste onemogućile bi građane da selektuju unutar stranaka kandidate da daju prednost onima za koje misle da bi ih najbolje predstavljali. S druge strane dobili bi situaciju da stranački lideri imaju neograničenu moć i kontrolu“, pojašnjava Srđan Traljić iz Transparensi Internešnela BiH.
Ni za novinarku Rubinu Čengić rješenje nisu zatvorene izborne liste. Treba, kaže, pooštriti zakonske mjere i kazne za manipulaciju izbornim rezultatima.
„Vlasnik mandata je zastupnik i ne bi trebao da bude problem ako promijeni političku partiju u kojoj je bio. Mnogo je veći problem manipulacija u brojanju glasova i manipulacija u biračkim spiskovima“, ističe Čengić.
U BiH nema volje da se riješi pitanje političke korupcije, jer odgovara i vladajućim i opozicionim strankama, ocjenjuje analitičar Mladen Bubonjić.
“Očigledno da političke elite, pogotovo one na vlasti nemaju htijenje, volju, želju niti pokazuju namjeru da to urade ne samo na sugestije, već i implicitne pritiske međunarodne zajednice“, smatra politički analitičar Mladen Bubonjić.
U prošlom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske čak jedna trećina poslanika je promijenila stranački dres i osvojeni mandat u jednoj prenijela u drugu stranku.
U Republici Srpskoj je od 2018. godine zabilježeno više od stotinu prelazaka iz jedne političke opcije u drugu. U Federaciji BiH su neki političari i po pet puta mijenjali stranku. Naši sagovornici smatraju da se prvo mora riješiti pitanje trgovine biračkim odborima i neregularnosti tokom glasanja i prebrojavanja glasačkih listića, a, glasači će, kažu, kazniti „preletače“ na
narednim izborima.