Bosna i Hercegovina je najlošija u regionu prema indeksu digitalne ekonomije i društva (DESI) među državama zapadnog Balkana za prethodnu godinu.
Kako se navodi u ovim podacima, od zemalja zapadnog Balkana najveći DESI indeks ima Crna Gora sa 35,1 bodom, slijedi Srbija sa 34,9 bodova, Albanija 32, Sjeverna Makedonija 27,4, samoproglašeno Kosovo sa 26,1 bodom te Bosna i Hercegovina sa 23,2 boda. Prosjek DESI za države zapadnog Balkana iznosi 29,7 bodova, dok je ovaj prosjek na nivou država EU 52,3 boda.
Inače, DESI indeks sastoji se od četiri indikatora, a to su ljudski kapital, povezanost, usvajanje digitalnih tehnologija i digitalni javni servisi.
Kristof Denk, glavni direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za politiku, strategiju i rezultate, kazao je da je ova institucija spremna da pripremi studije širenja interneta u BiH i da finansira taj proces.
“Trenutno je cijena interneta u BiH duplo viša nego u zemljama EU, dok su istovremeno brzine interneta mnogo manje te postoji mnogo potencijala za uvođenje bržeg i jeftinijeg interneta”, naveo je Denk i dodao da će se vidjeti na koji način EBRD može pomoći BiH i zapadnom Balkanu u digitalizaciji ekonomije.
“Digitalizacija je glavni pokretač ekonomskog razvoja i približavanja BiH Evropskoj uniji”, rekao je Denk.
On je na konferenciji “Ulaganje u digitalizaciju na zapadnom Balkanu”, koja je održana u utorak u Sarajevu, istakao da je obnova telekomunikacija bila prvi projekat EBRD-a u BiH nakon proteklog rata.
“Danas digitalizaciju vidimo kao važan alat za poboljšanje klime za investicije, podsticanje međunarodne trgovine i jačanje transparentnosti i povjerenja u institucije. Ovdje smo da podržimo naše partnere na zapadnom Balkanu na njihovom putu digitalne transformacije”, kazao je Denk.
Alesandro Brogonci, šef Regionalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) za zapadni Balkan, naveo je da se Evropa nalazi pred digitalnom dilemom.
“Dok je kriza koju je izazvao kovid-19 ubrzala digitalizaciju, posebno među malim i srednjim preduzećima, neke kompanije postaju sve digitalnije, dok druge zaostaju i ne mogu uhvatiti digitalni val. Nedovoljan nivo digitalnih vještina koči ekonomski rast, produbljuje digitalni jaz i povećava rizik od digitalne isključenosti. Ulaganje u širokopojasne mreže i razvoj softvera, sigurnost na internetu i inovacije je od suštinskog značaja za osiguranje konkurentnosti i veće produktivnosti”, naglasio je Brogonci na ovoj konferenciji.
Nikolina Dorontić Alibabić, rukovodilac Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore RS, kaže za “Nezavisne novine” da se sva preduzeća moraju transformisati da bi bila konkurentnija na tržištu.
“Većina srednjih i malih preduzeća u RS još nije započela digitalnu transformaciju i nisu upoznata sa prednostima primjene digitalnih tehnologija i razvojem novih inovativnih proizvoda, te im je potrebna podrška u procesu. Privredna komora RS prepoznala je značaj digitalne transformacije i uticaj na privredni razvoj, te u saradnji sa Vladom RS i međunarodnim donatorima, pokrenula niz aktivnosti na unapređenju uslova poslovanja i podrške digitalnoj transformaciji privrede RS. Komora je osnovala Centar za digitalnu transformaciju PK RS u maju 2020. godine, čiji je cilj podrška privredi u primjeni digitalnih rješenja u poslovnim procesima. Proces digitalne transformacije privrede zahtijeva strateški pristup, kako u analizi trenutne situacije, tako i u planiranju budućih aktivnosti, odnosno kreiranju digitalne strategije. Uvođenje digitalnih tehnologija u sve procese jedini je način ka unapređenju i olakšavanju poslovanja, a koje za cilj imaju smanjenje troškova, primjenu inovativnih rješenja i povećanje konkurentnosti”, objasnila je Dorontić Alibabićeva.