Poznata su imena i novih kandidata za ambasadore BiH u cijelom svijetu, ali, istovremeno, još se ne zna kada ćemo dobiti zakon o inostranim poslovima, na koji se čeka više od dvije decenije, te nam je diplomatija poput broda bez kormilara.
U pitanju je, naime, ključni zakon, na koji se čeka više od 20 godina, a kojim se formira okvir u kojem će svaki budući ministar inostranih poslova sprovoditi politiku, što je svojevremeno potvrdila i sada već bivša ministarka Bisera Turković, čiji su, da paradoks bude veći, brojni postupci nailazili na oštar nož javnosti.
Kao što je poznato, BiH je jedina zemlja u regionu u kojoj se spoljna politika vodi na bazi kratkoročnih dokumenata podložnim promjenama, što praktično znači da sistemski nije riješeno sprovođenje spoljne politike.
Nekadašnji ministar inostranih poslova Igor Crnadak kaže da je zadnji čas za donošenje tog zakona davno istekao.
“U našem mandatu mi smo to pokušali i imali smo prijedlog teksta koji je ostavljen u proceduri i kasnije se od njega odustalo. Ova nova struktura je pokušala sa drugim tekstom, ali evo nisu ni oni uspjeli. Tako da, očigledno, to je pitanje koje će još morati da sačeka. Iz izjava predstavnika nove vlasti vidimo da ni oni nisu ni blizu neke dodirne tačke, tako da ćemo to dugo da čekamo”, rekao je Crnadak za “Nezavisne novine”.
Istakao je da taj zakon treba preciznije da definiše stvari koje se tiču diplomatije, uključujući imenovanja, poslove koji se obavljaju, te odgovornosti.
“To je sve ono što mi sad nemamo. U svakoj normalnoj zemlji imate te stvari definisane zakonom, a kod nas se sve svodi na opšti okvir, kroz određenu strategiju spoljne politike i ono što definiše Ustav i ostali zakoni. Tako da, jednostavno, može i ovako očigledno da se živi, ali stvari bi bile mnogo bolje i jednostavnije bi se upravljalo u oblasti diplomatije kada bi postajao zakon”, naveo je Crnadak.
Vedrana Kulaga Simić, novinarka “Glasa Srpske”, ističe da je činjenica da BiH, za razliku od mnogih drugih zemalja, nema zakon o spoljnim poslovima, iako su se tim pitanjem bavile određene radne grupe, ali konačan prijedlog nije došao na raspravu.
“Određenu oblast, pa i spoljne poslove, svakako je bolje urediti zakonom nego pravilima i smjernicama, ali isto tako, sumnjam da bismo imali neke prevelike koristi od zakona ako bi bio usvojen samo, eto, da postoji i da možemo time da se pohvalimo pred svima. Diplomatija BiH je u popriličnom haosu, to niko ne može da ospori, ali sve dok pojedini ne poštuju ni važeća pravila ponašavanja, teško je povjerovati da bi se držali slova zakona”, navela je Kulaga Simićeva.
U Nacrtu izvještaja o radu Ministarstva inostranih poslova (MIP) BiH za 2022. tek kratko je tretiran problem nepostojanja ovog zakona.
“Ministarstvo je okončalo i uputilo (30. septembra 2022. godine) u proceduru usvajanja Generalnom sekreterijatu Savjeta ministara BiH Nacrt zakona o spoljnim poslovima BiH (čeka se drugi krug glasanja)”, naveli su kratko iz MIP-a BiH.
Podsjetimo, u decembru prošle godine Turkovićeva je komentarisala nedonošenje ovog zakona, te za to optužila ministre iz dvije stranke – SNSD-a i HDZ-a.
“To je temeljni akt, čije će usvajanje spriječiti neargumentirano licitiranje o vanjskoj politici i neopravdane optužbe na račun MVP-a kakve smo gledali posljednjih mjeseci”, navela je tada Turkovićeva.