Bosna i Hercegovina na pragu najzagađenije zime

0

Bosna i Hercegovina je prva u Evropi, a druga u svijetu po smrtnosti djece usljed zagađenja zraka. I prije početka grijne sezone suočavamo se sa povećanjem zagađenja zraka. Zbog povećanja emisija štetnih plinova, prije svega u ložištima kućanstava, stručnjaci upozoravaju da je Bosna i Hercegovina na pragu najzagađenije zime. 

Prizori koji se ponavljaju svake godine. Masovnija upotreba uglja kao energenta za zagrijavanje negativno će utjecati na kvalitet zraka u našoj zemlji, koji je i u ranijim godinama bio narušen, posebno u zimskim mjesecima, upozoravaju stručnjaci. Tome dodatno pridonosi povećanje cijena i nestašica drugih grijnih energenata. Zagađenje je najizraženije na području Zeničkog, Tuzlanskog i Sarajevskog kantona.

“Mi za 48 sati postajemo jedan od najzagađenijih gradova u cijeloj Europi, i u svijetu. Toliko je jaka naša emisija, kad inverzija napravi poklopac, da mi nemamo šta raditi nego smanjiti emisiju, a to je dugoročan problem”, objašnjava ekspert za kvalitet zraka Martin Tais. 

Dugoročan problem, o kome se priča samo u zimskom periodu. Bez konkretnih mjera i rješenja. Većim dijelom grijne sezone indeks kvalitete zraka u većim gradovima označen je kao nezdrav.

“Možemo reći da je stanje zaista alarmantno. Pogotovo ako uzmemo u obzir i to da je grijna sezona nešto što traje 6 mjeseci godišnje, minimum. Primjera radi, trenutno je zagađenje česticama PM 2.5, na šta sam ja posebno fokusirana, dvadeset sedam i po puta veće u odnosu na referentne godišnje vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije”, navodi ekolog Helena Stojić.

Polazna osnova za rješavanje problema je izbacivanje čvrstih goriva iz upotrebe, smatraju stručnjaci.

“Zamjena čvrstih goriva, kotlova i peći na ugalj i na drvo sa toplotnim pumpama, djelimično kotlovima na pelet, solarnom energijom, te u sistemima daljinskih grijanja korištenje toplotnih pumpi koje bi koristile otpadnu, geotermalnu i pitku vodu. Prema prognozama, time bi se moglo rješiti oko 60 posto ruskog gasa koji se trenutno koristi u sistemima daljinskih grijanja”, smatra energetski stručnjak Nihad Harbaš. 

Sve su to dobro poznata rješenja, dodaje Harbaš. Međutim, bez dugoročnog plana i konkretnih poteza, siva zavjesa smoga navučena nad bh. gradovima, očito će biti realnost građana i ove, a možda i narednih godina.