“Štedio sam u onom sistemu, štedim i u ovome, ali dosta manje. Sad trebamo svi koji imamo malo para da ostavimo, koliko bilo, jer možda nećemo imati ogreva pa će to dobro doći, znači, štednja je mnogo važna”, kaže nam štediša Šemso Žiga.
Većina građana vjeruje da je štednja važna, no mali broj ljudi spreman je da odvoji novac na mjesečnom nivou pogotovo u periodu kada inflacija smanjuje kupovnu moć.
Prema podacima Centralne banke BiH ukupni depoziti građana kod komercijalnih banaka iznosili su 14,22 milijarde maraka. Krajem septembra bilježi se pad od 1.9 odsto.
U pogledu valutne strukture, nedavno je došlo i do bitne promjene – ukupni depoziti u domaćoj valuti prevazišli su depozite u stranim valutama.
“To pokazuje da naši ljudi vjeruju u domaću valutu i to vjeruju s pravom, jer mi više od 20 godina imamo valutni odbor, i ljudi su stekli povjerenje, apsolutno je isto štediti u domaćoj valuti ili u euru”, ističe profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje.
“Kod štednje u dolarima ili nekoj drugoj valuti postoji mogucnost fluktuacije i to ne može niko garantovati, vrijednost odredjenih valuta se mijenja. Ono što možemo garantovati je da je vrijednost marke vezana za euro i da je to konstantno”, smatra ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.
Novac koji se čuva gubi na vrijednosti jer su cijene svakim danom sve veće. Problem predstavlja i činjenica da u BiH izostaje mogućnost akcionarskog ulaganja, ističu ekonomisti.
“Zemlje koje imaju velika akcionarska društva, to su u stvari zapadne zemlje, će velikim dijelom biti spasene zbog toga što ce ljudi moći da svoju štednju izvuku iz banaka i da ulažu u akcionarske uloge”, kaže ekonomista Aleksa Milivojević.
Inflacija u BiH blizu je 18 odsto. Rast plata i penzija ne prati rast cijena proizvoda, pa je za mnoge građane naše zemlje preživljavanje svakodnevica, a štednja misaona imenica.