29.03.2024.
HomeNovostiNakon hladnog tuša u Briselu, slijedi li nova geopolitička borba za regiju?

Nakon hladnog tuša u Briselu, slijedi li nova geopolitička borba za regiju?

Veliko razočarenje lidera zemalja sa Zapadnog Balkana koji se iz Brisela vraćaju praznih ruku, uprkos obećanjima da će pridruživanje regiona Uniji biti osnaženo. Nikakvih pozitivnih signala Crnoj Gori i Srbiji, koje već vode pristupne pregovore o ulasku u Uniju. Nema ni datuma Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za početak pregovora. Za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu bez naznaka kada će dobiti kandidatski status.

Hladan tuš iz Brisela. Nakon velikih očekivanja i veliko razočarenje, a čijom krivicom – odavno je već jasno. Političari u našoj zemlji nisu ništa učinili kako bi zemlja dobila kandidatski status za članstvo u EU, ali su očekivali da će to za njih uspjeti isposlovati neko drugi. To se nije desilo. Evropsko vijeće je jasno u zaključcima: Pozdravlja politički dogovor bh. lidera postignut 12. juna ove godine u Briselu, neophodan za stabilnost i puno funkcionisanje zemlje. Kandidatski status slijedi tek nakon neophodnih promjena i reformi, navedeno je u zaključcima Vijeća.

“Poziva sve političke čelnike u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obaveze koje su preuzete tim dogovorom, te da hitno dovrše ustavnu i izbornu reformu, što će toj zemlji omogućiti da odlučno napreduje na svom evropskom putu, u skladu s Mišljenjem Komisije.”

Ohrabrujući je poziv Evropskoj komisiji da bez odgađanja podnese izvještaj Vijeću o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju.

“Što se tiče Bosne i Hercegovine, vladala je istinska želja da se unese nova energija u procesu s tom zemljom. Relativno brzo je dat prijedlog da bi Komisija mogla izraditi izvještaj o različitim okolnostima, kako bi se Vijeće moglo vratiti na pitanje Bosne i Hercegovine. Spremni smo odlučiti o kandidatskom statusu, uzimajući u obzir zaključke izvještaja Komisije“, poručio je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.

Neke od članica EU koje su svesrdno podržavale Bosnu i Hercegovinu i lobirale za davanje kandidatskog statusa razočarane su ishodom  sastanka i još vjeruju u moguću kandidaturu Bosne i Hercegovine.

“Sasvim je moguće da će Bosni i Hercegovini status biti dodijeljen do kraja ove godine, ali to ne zavisi ni od Slovenije ni od Evropske komisije, već od vlasti u Bosni i Hercegovini”, izjavio je premijer Slovenije Robert Golob.

“Austriji je bilo važno da se ponudi i perspektiva za Bosnu i Hercegovinu. Ponovo je bila u fokusu diskusije, od Komisije je zatraženo ubrzanje proces s ciljem pomaganja na putu te zemlje do kandidatskog statusa, to će pokazati rezultate još ove godine”, rekao je kancelar Austrije Karl Nehammer.

“Veoma jaka poruka potencijalnog kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu. Posebno sam se za to zalagao, jer to je naša susjedna zemlja i smatram da je to jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja je aplicirala za članstvo, a još joj nije dat kandidatski status”, istakao je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Ono čime se hvali hrvatski premijer, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović smatra cinizmom i hrvatskom političkom tragedijom.

“Meni je drago da je Ukrajina dobila status kandidata. Međutim, Bosna i Hercegovina je i prije ruskog upada u Ukrajinu za Ukrajinu bila Švicarska. Bosni i Hercegovini kao i drugim državama u regiji treba gledati kroz prste. Oni nikada neće ispuniti kriterije koje je ispunila Hrvatska i koji su do tada bili najstroži”, rekao je Milanović.

Prevagu na samitu su imale Francuska i Njemačka, koje su stava da se Bosni i Hercegovini treba dodijeliti kandidatski status tek nakon općih izbora u oktobru – da se ne bi utjecalo na izbore i glasače. Nije nikakva utjeha ali bolje nisu prošle ni druge zemlje Zapadnog Balkana.

“Svih šest zemalja Zapadnog Balkana se mogu osloniti na to da će im Njemačka pružiti podršku kako bi ostvarili brz napredak na evropskom putu, kojim već odavno idu. Zato su nam sada potrebni brzi, vidljivi uspjesi za sav uloženi napor zemalja tog regiona proteklih godina“, poručio je njemački kancelar Olaf Scholz.

Albanija i Sjeverna Makedonija status kandidata imaju 18, odnosno 17 godina, a uprkos napretku u reformama i dalje su na čekanju za početak pristupnih pregovora. Od 2020. Bugarska zbog spora oko jezika i historije blokira napredak Skoplja, a Brisel je pristupne pregovore Tirane vezao za napredak Sjeverne Makedonije.

“Sjeverna Makedonija je do sada učinila mnogo. Donijeli smo veoma teške odluke. Predani smo provođenju internih reformi kako bi svoje društvo evropeizirali. Vrijeme je da Evropska unija ispuni svoja obećanja”, poručio je premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski.

Dan nakon samita  parlament Bugarske je odobrio francuski prijedlog za ukidanje veta na početak pristupnih pregovora za Sjevernu Makedoniju.

“Parlament je donio odluku kojom se ponovo potvrđuju uvjeti pod kojima Bugarska može podržati bilo koji korak u procesu evropske integracije Sjeverne Makedonije”, izjavio je Atanas Atanassov, zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta Bugarske.

Francuskim prijedlogom o kojem je glasano, između ostalog, predviđeno je da Sjeverna Makedonija u preambuli svog Ustava prizna da su Bugari jedna od konstitutivnih etničkih grupa u državi.  Skoplje je već ranije jasno stavilo do znanja da je francuski prijedlog “neprihvatljiv” u tom obliku.

Kada je riječ o čekaonici za Ulazak u EU Crna Gora i Srbija status kandidata imaju već od 2010, odnosno  2012. Otvorile su pregovore za brojna poglavlja, ali ulazak u evropski blok je i dalje daleko.

Tako blizu, a tako su, čini se daleko sve zemlje Zapadnog Balkana da je Evropska unija u njihovim očima izgubila kredibilitet. Jasno je to je promišljanje Tanje Fajon. Te zemlje, dodaje, ponovo postaju predmet geopolitičke borbe. Pitanje je sada samo, koliko će borba još trajati i kako će po koga završiti?

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti