Poljoprivrednicima u Federaciji počela je podjela dizelskog goriva iz postojećih federalnih robnih rezervi. Hitna je ovo intervencija Vlade zbog rasta cijene energenata. Inače, posljednjih dana cijene nafte u svijetu padaju, ali u BiH su još nepromijenjene. Bh. naftaši objašnjavaju da je razlog taj što se mi snabdijevamo iz ruskih izvora, a ne sa Londonske ili Njujorške berze. Ono što još dodatno komplikuje situaciju i povećava cijene su zemlje okruženja od kojih uvozimo naftu.
Dok su cijene goriva na svjetskom tržištu u padu, vozači u BiH uzalud očekuju da će uskoro prihvatljivije cijene biti i za njihove novčanike. Dok se čeka suspenzija akciza i novi inflatorni val, bh. tržište zavisi od nafte iz Rusije.
“Činjenica je da je došlo do pada cijena sirove nafte na Londonskoj i Njujorškoj berzi, ali smo toliko puta objašnjavali da one nisu relevantne za nas jer smo mi vezani za burzu u Đenovi, koja kreira cijene na Mediteranu. Svi naši dobavljači iz okruženja upućeni su na preradu ruske sirove nafte i to se na nas odražava. Bitno je reći – da bismo osjetili efekte berze, mi smo zatražili od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da nam ukine carine jer smo mi sada osuđeni na naftu iz Evropske unije i zemalja sa kojima BiH ima sporazum o posebnim odnosima – zemljama CEFTA-e”, navodi Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH.
Iz Federalnog ministarstva trgovine podsjećaju da su mjere neposredne kontrole cijena i propisane marže u veleprodaji i maloprodaji donijete prije godinu dana – još na snazi.
Iz Ministarstva trgovine saopćavaju da prosječna maloprodajna cijena u Federaciji BiH na dan 12.04.2022. godine za benzin 95 iznosi 2,86 KM/l i za dizel 3,13 KM/l.
“Niti imamo rafineriju niti rezerve nafte pa ne čudi da zavisimo od uvoza naftnih derivata. Ne samo cjenovno nego i količinski”, podsjeća Bošković. Dodaje kako se trebamo pribojavati da, zbog sankcija ili povećane potrošnje u turističkoj sezoni, u zemljama okruženja će prvo osigurati svoja tržišta.
Ekonomisti ne sumnjaju da će se pad cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom odraziti i na bh. tržište, ali je upitno u kolikoj mjeri. Sve dok ne unaprijedimo konkurenciju, veleprodavci nafte, od kojih zavisimo, drže monopol.
“Pretpostavka je, što se tiče goriva, da u kratkom roku dođe od 30 do 50 feninga pada, možda i više kasnije, ali u dogledno vrijeme nećemo dostići onu razinu prije dešavanja u Ukrajini, energetske krize i slično – ali svakako će se stabilizirati cijena” tvrdi Čavalić.
Postoje i drugi načini stabilizacije i prilagođavanja cijena bh. standardu, ali su manje popularni.
“Druga je aktiviranje rafinerija, pokušaj da se uradi nešto na tom planu – to je skuplja i dugoročnija. Treća je da pokušamo razbiti oligopol trgovaca nafte i da imamo više učesnika u tom segmentu distribucije. Posljednja se odnosi na izlazak države iz finalne cijene nafte i naftnih derivate. Kad točite na pumpi, 50 posto je učešće države”, objašnjava Čavalić.
Pokušaj uvođenja embarga na naftu iz Rusije u Evropskoj uniji je na čekanju zbog izvjesnih posljedica, što najbolje pokazuje zavisnost evropskih zemalja o ruskim energentima. Mi smo u još težoj situaciji jer, osim izvora iz Rusije, zavisimo i od zemalja iz okruženja od kojih dobavljamo naftne derivate, a koje u mnogome diktiraju cijenu na bh. pumpama jer im nepostojanje konkurencije to omogućava.