Sve više svjetskih, ali i zapadnoevropskih kompanija napušta tržište Rusije te razmatra da biznise prebaci na zapadni Balkan, a naši sagovornici ističu da je ovo dobra prilika za BiH te da bi domaća privreda mogla da prihvati takva preduzeća, ali ako ne bi imala velike zahtjeve.
Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, za “Nezavisne novine” je rekao da nije neuobičajeno što sve veći broj multinacionalnih kompanija napušta prostor Rusije i Ukrajine, jer u ratnim sukobima svako privređivanje je neizvjesno, a privredna proizvodnja “ne oprašta” stajanje, gubljenje tržišta ili neispunjavanje uslova prema svojim partnerima.
“Imam informacije iz Njemačke da jedan veliki proizvođač kablovskih setova iz Ukrajine, koji zapošljava 7.000 radnika, traži izlazne varijante. Naša privreda mogla bi da prihvati takva preduzeća, ali ona koja ne zahtijevaju velike objekte, sa visokim zahtjevima, koja ne traže investiranja u skupe mašine i veliku opremu”, kazao je Ćorić, dodajući da bi kompanije čija se proizvodnja može relativno brzo staviti u funkciju imala “prođu” i na našem tržištu.
“Mislim da to neće ići tako brzo, mogu da traže preduzeća koja proizvode sličnu vrstu proizvoda koju i mi proizvodimo i da ih onda puste u funkciju i nadomjeste nedostatak”, rekao je Ćorić.
Naglasio je da će domaća privreda trpjeti posljedice koje će imati razvijena tržišta i ekonomija zemalja EU, kao što je Njemačka, koja je veliki uvoznik sirovina za BiH.
“S jedne strane, nedostatak tih repromaterijala, a sa druge strane veliko povećanje cijena donijeće velike probleme privredi Republike Srpske”, naveo je Ćorić.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kazao je za “Nezavisne novine” da je ovo sigurno dobra prilika koju bi BiH trebalo da iskoristi.
“Veliki broj kompanija sa zapadnog Balkana, ali i iz BiH, je u i jeku pandemije izazvane virusom korona dobijao više narudžbi i više ponuda, tako da bi i ovo sada moglo isto tako uticati na kompanije”, kazao je Jašarspahić, koji ističe da su na taj način prethodno bježali od narudžbi sa Dalekog istoka, koje su postojale sve upitinije.
“Kompanije razmišljaju o tome da svoje poslove i biznise usmjeravaju ka zemljama Balkana”, pojasnio je Jašarspahić.
Kako je rekao, u ekonomskom smislu to treba da bude prilika za kompanije iz BiH i sa Balkana.
“Mogu da dokazuju kvalitete i kapacitete koje imaju, zatim prirodne resurse, radnu snagu, kao i mogućnost pristupa finansijama i blizinu tržišta”, kazao je Jašarspahić i dodao da bi ova situacija trebalo da bude prilika da se ekonomija u ovim zemljama usmjeri u pravcu da najveći budući trgovinski koridori dolaze preko zemlja zapadnog Balkana.
Kako je za “Nezavisne novine” rekao Admir Čavalić, ekonomski analitičar, potpuno su opravdana očekivanja dolaska velikih multinacionalnih kompanija, koje su bile locirane u Rusiji, na prostor zapadnog Balkana.
Međutim, kako je naglasio, BiH u odnosu na druge zemlje regiona ima niz ograničavajućih faktora.
“BiH ima loše razvijenu putnu infrastrukturu u odnosu na druge zemlje regiona, kao i visok nivo političkog i pravnog rizika u komparaciji sa drugim zemljama. Također, BiH je propustila priliku da ide u regionalnu inicijativu ‘Otvoreni Balkan'”, kazao je Čavalić.
Dodao je da realni sektor u privredi može spremno dočekati multinacionalne kompanije, ali da najveći problem predstavlja trom javni sektor te da kapital ne voli rizike ni po kakvom osnovu.
Sa druge strane, kako je naveo, ne treba bježati od ove prilike te je sada pravo vrijeme za privlačenje stranih investicija.
“Naša privreda je biznis orijentisana, što znači da, za razliku od drugih zemalja, BiH ima najveći broj kompanija koje su strateški orijentisane ka drugom biznisu. Naša privreda nije toliko orijentisana ka tržištu finalne potrošnje, već biznis potrošnje, te kompanije odlično funkcioniraju u širem ekonomskom sistemu”, rekao je Čavalić.
Istakao je da su fiskalne politike u BiH povoljne za dolazak stranih kompanija te da je olakšavajuća okolnost za strane investitore to što porez na dobit u BiH iznosi deset odsto.