Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), bit će saslušan u Tužiteljstvu BiH u svojstvu osumnjičenog u predmetu Pavlović banka, u vezi sa spornom kupovinom vile u Beogradu.
Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska, u utorak, 22. marta, trebao bi stići u Tužiteljstvo, nakon što je dobio poziv prošle sedmice.
Iz Tužiteljstva BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili da je predmet u toku i da je Dodik pozvan u svojstvu osumnjičene osobe.
Riječ je o istrazi o tome kojim novcem ili kreditom je kupio vilu u glavnom gradu Srbije.
“Radi se na predmetu i ne možemo davati više informacija”, rekli su iz državnog tužiteljstva.
Šest godina istrage
Istraga o Dodikovoj kupovini vile 2007. godine u naselju Dedinje u Beogradu traje od 2016. godine.
Dodik je vilu u Beogradu navodno kupio za 750.000 eura kreditom kasnije prodane Pavlović banke iz Bijeljine u BiH.
Krivičnu prijavu u slučaju kupovine vile protiv Dodika je podnijela 2015. godine Srpska demokratska stranka (SDS), oporbena strana u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Tada su iz SDS-a ustvrdili da je Dodik vilu na Dedinju kupio gotovinom pri čemu je ishodio fiktivni kredit kod “Pavlović banke” koji mu je poslužio kao pokriće za tu “sumnjivu transakciju”.
Tokom pretrage “Pavlović banke” koju su proveli istražitelji u njoj nije pronađen primjerak ugovora o Dodikovom kreditu niti je on evidentiran u centralnom registru koji se vodi kod Centralne banke BiH.
Predmet istrage bili su i preminuli vlasnik “Pavlović banke” Slobodan Pavlović i troje zaposlenika. Nakon jednomjesečnog pritvora svi su pušteni na slobodu.
Slobodan Pavlović je smrtno stradao u saobraćajnoj nesreći krajem 2021. u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je bio državljanin.
Pavlovića su, kao i troje zaposlenika, iz Tužiteljstva teretili ili i dalje sumnjiče zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i pranja novca.
Iz Tužiteljstva BiH su 2016. godine naveli da se vodi istraga o tome da li su osumnjičeni učestvovali u pranju novca preko navodnog kredita od 750.000 eura odobrenog Miloradu Dodiku 2007. za kupovinu vile u Beogradu, kao i kredita odobrenog 2008. koji je poslužio za prikrivanje nepostojećeg kredita iz 2007.
Dodik je 2016. negirao sve optužbe, pa i onu koja se odnosi na tvrdnju da je zahtjev za kredit ovjeren pečatom Vlade RS-a, čiji je bio premijer u to vrijeme.
“Je l’ ima pečat Vlade? Hoćete li da pogledate? Nemate šta vjerovati, imate oči pa pogledajte! U obrazloženju Tužilaštva BiH za određivanje mjera pritvora, tvrde upravo da nemaju ta tri dokumenta. Kao što vidite, ugovor postoji. Ugovor o kreditu iz 2007. godine postoji, može da ga vještači ko hoće, a Tužilaštvo mora da povuče svoje odluke, jer su politički motivisane”, govorio je Dodik 2016. godine.
Šest godina kasnije, Dodik kaže da kredit vraća od novca koji dobije od iznajmljivanja vile u Beogradu, koja je pod hipotekom.
Goran Salihović, bivši glavni tužitelj, suspendiran je nakon tri godine vršenja dužnosti i to nakon afere “Transkript”, u čijem su središtu novinar Mato Đaković i Dodik.
U transkriptu je navedeno kako je Đaković Dodiku rekao da nema potrebe za brigu jer je dobio obećanje od Salihovića da neće biti krivično gonjen, između ostalog, u slučaju Pavlović banke.
Protiv Salihovića je prvo pokrenut disciplinski postupak, a nakon toga podignuta je optužnica, u decembru 2018. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti. Salihović se tereti da je pribavio imovinsku korist u iznosu višem od 25 hiljada eura, odnosno, da je od februara 2013. do septembra 2016. godine postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu.
Predmet je i dalje u toku na Općinskom sudu u Sarajevu.
Bez optužnica, istrage obustavljene ili traju predugo
Protiv Milorada Dodika dosad je pokrenuto više istraga i više od 30 tužbi po raznim osnovima, međutim bez konkretnih rezultata.
Neke od posljednjih tužbi tiču se vrijeđanja na nacionalnoj osnovi članice Centralne izborne komisije, ali i afere ikone koja nikad nije dobila svoj epilog.
Dodik je, podsjećamo, ruskom ministru vanjskih poslova krajem 2020. poklonio ikonu za koju je Ukrajini ustvrdila da je dio njezine kulturne baštine zbog čega je pokrenuta istraga da se utvrdi porijeklo ikone ali i kako je završila kod Dodika.
Trenutno je aktivan predmet u vezi s Dodikovim namjerama za neustavnim prenošenjem nadležnosti s države na entitet, odnosno podrivanjem ustavnog poretka.
Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije Dodiku, televizijskoj stanici pod njegovom kontrolom i još dvojici zvaničnika zbog “značajne korupcije i destabilizirajućih aktivnosti”, naveli su iz američke vlade u februaru 2022.
Sankcije, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza, prate Dodikovu prijetnju da će povući Srbe iz Oružanih snaga BiH i drugih institucija na državnom nivou, potencijalno uništavajući Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. i otvarajući put za povratak sukoba.
U izjavama o ponovljenim i pojačanim sankcijama, u odnosu na one iz 2017. godine, stoji da im je fokus korupcija za koju su američki zvaničnici rekli da podupire Dodikovo političko djelovanje.