Kako kupiti hranu u BiH: Svaki dan u potrazi za nižim cijenama

0

Tokom 2021. godine u Bosni i Hercegovini (BiH) je zabilježen rast cijena od 6,4 odsto. Od jula do decembra 2021. godine, porasle su cijene brašna, šećera, ulja, hljeba, riže, piletine i crvenog mesa, ali i drugih namirnica, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Daris Alendar je došao u sarajevski supermarket kako bi kupio prehrambene namirnice. U kesi, napunjenoj do pola, kaže, sve je koštalo oko 60 maraka (30 evra).

“Sve je skupo, ovo je katastrofa. Za ovaj isti iznos prije par mjeseci mogao sam da kupim skoro duplo više. Sada pratim akcije, pa i popuste od deset posto koje imaju penzioneri, jer je moja majka penzioner, pa koristim njen ček od penzije. Prije nisam gledao koliko šta košta, samo sam stavljao u korpu, a sada prvo gledam cijene”, ispričao je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dodaje da u ovom supermarketu najčešće kupuje petkom, jer tada imaju deset posto popusta na sve proizvode, osim onih koji su već na akciji.

“Cijene osnovnih životnih namirnica su skočile za više od 50 posto, a u odnosu na isti period prošle godine, neke su skočile i za 100 posto, kao, na primjer, ulje. Generalno, sve je poskupilo, ne samo hrana. Ko preživi, pričaće”, kaže Daris, uz smijeh.

Koliko su cijene rasle, objašnjava Marina, poslovođa supermarketa u Sarajevu. Ona ističe da su zbog velikog rasta cijena osjetili vidan pad prometa. Prema njenim riječima, građani kupuju manje nego prije, jer cijene rastu, a penzije i plate se ne povećavaju.

“Ljudi obično kupuju osnovne životne namirnice, neke higijenske proizvode. Obično gledaju niže cijene deterdženata za veš, omekšivača, deterdženata za suđe. Prate akcije, dođu kod nas kad je nešto na akciji, onda idu u druge prodavnice gdje isto imaju neke popuste. Znaju tačno sve cijene i iz drugih trgovina, posebno penzioneri”, ističe Marina.

Ona dodaje kako je primijetila da penzioneri često kupuju voće i povrće slabijeg kvaliteta, jer je jeftinije ili samo po jednu bananu, jabuku i slično.

To potvrđuje i penzioner koji je u jednoj od zelenara u Sarajevu, razgledao ponuđeno voće i povrće. Na kraju je odlučio da kupi samo jabuke. Kaže da je prethodno provjerio cijene ovog voća u nekoliko drugih prodavnica.

“Ovdje koštaju 1,10 maraka (0,56 eura). Uvijek tražim nešto što je jeftinije. Negdje su 1,20 maraka, negdje 1,30. Sada ću kupiti dva kilograma, to mi može biti mjesec dana, svaki dan po jednu jabuku”, kaže on.

Od ostalih prehrambenih proizvoda kupuje samo najosnovnije.

“Ne mogu uvijek kupiti meso, ono što kažu, meso jednom u godini dana pojedem. Najviše kupujem sir, neko povrće, mrkvu, tikvu, cvekle, to najviše jedem. Nekad uzmem jedan limun ili narandžu”, priča penzioner za RSE, dodajući da i njegova supruga prima penziju, pa da “nekako izdrže”.

Sindikati traže od vlasti da zaštite građane

Rast cijena razlog je zbog kojeg je Savez samostalnih sindikata BiH zatražio od Vlade Federacije BiH (FBiH, jedan od dva bh. entiteta) i svih kantonalnih vlada da hitno donese odluku o dupunjavanju robnih rezervi i tako pomogne najugroženijim.

Vlada FBiH je 16. februara saopštila da u Federaciji BiH u rezervama ima roba u vrijednosti od 30 miliona maraca (oko 15 miliona eura).

Tončo Bavrka, direktor Federalne direkcije robnih rezervi, naveo je da, uz te zalihe robe, kao i 20 miliona maraka (oko 10 miliona eura) koje su predložene u budžetu za ublažavanje posljedica poskupljenja osnovnih životnih namirnica, “stanovništvo Federacije nema razloga za strah”.

Ipak, Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, za RSE kaže da, prema informacijama sa kojima raspolaže, robne rezerve Federacije BiH i nisu baš popunjene “onako kako direktor robnih rezervi i Vlada FBiH tvrde”.

Naglasak, ističe Šatorović, Sindikat stavlja na dio socijalno ugroženih građana, prije svega na penzionere koji imaju najniže penzije, te od Vlade FBiH traže da im se pomogne u ovoj situaciji.

“Mi smo kao društveno odgovorni na vrijeme upozorili i očekujemo da se apel Saveza samostalnih sindikata BiH u potpunosti ispoštuje”, kazao je, dodajući da je Sindikat od Vlade FBiH nekoliko puta tražio da donese uredbu o ograničavanju rasta cijena osnovnih životnih namirnica.

Vlada FBiH je taj zahtjev prihvatila 2020. godine, ali onda su poslodavci tražili da se ta odredba povuče.

Šatorović ističe da su sada građanima potrebne konkretne aktivnosti vlasti.

“Ako zemlje EU, kao što je Hrvatska, mogu ograničiti cijenu nafte i naftnih proizvoda, onda ne vidimo razlog zašto BiH, koja je daleko siromašnija i nerazvijenija zemlja od Hrvatske, ne može donijeti uredbu o maksimalnoj visini cijena osnovnih životnih namirnica”, ističe Šatorović.

Istovremeno, iz Saveza sindikata entiteta Republika Srpska (RS) predlažu načine na koje se može djelovati da bi se zaustavio rast cijena i pomoglo građanima, posebno najugroženijim kategorijama.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS-a, kazala je za RSE da je povećanje plata jedna od prvih i najboljih mjera koja bi se trenutno mogla poduzeti.

“Bilo bi dobro da Vlada RS-a i poslodavci razumiju da je u ovom trenutku povećanje plata jedna od hitnih mjera, a koju mnogi ekonomisti prihvataju kao vrlo realnu, da se sačuva standard građana, odnosno iznos BDP-a”, kaže Mišić, dodajući da postoji realna osnova za povećanje plata.

“Ako računamo posljednje mjerenje inflacije, ono je iznosilo 5,9, odnosno šest posto. To znači da bi povećanje najniže plate 10-15 posto bilo realno, a onda bi ona automatski gurala i sve ostale plate. Odgovorno tvrdim da za to ima prostora. Kada vidite da trgovinski lanac u RS-u ostvari između dva i tri miliona maraka (do 1,5 miliona evra) dobiti, a od Vlade je dobio oko milion maraka podsticaja u vrijeme COVID-a 19, dok pritom njihovi radnici rade 50 sati sedmično za 600 maraka (oko 300 evra), onda je jasno kao dan da tu postoji realna osnova da se plate povećaju”, tvrdi Mišić.

Prosječna neto plata u BiH iznosi 503 eura. Oko 714.000 bh. državljana prima penziju.

Prosječna penzija u FBiH iznosi 490 maraka (oko 245 eura), dok je u RS-u oko 431 maraka (oko 215 eura).

U Brčko distriktu, prosječna primanja penzionera u oktobru 2021. godine su iznosila 377 maraka (oko 188 eura).

Može li povećanje plata pomoći?

Damir Miljević, ekonomski analitičar iz Banje Luke, ističe da je BiH jedna od rijetkih zemalja u regionu koja ne preduzima ništa u smislu sanacije posljedica inflacije i drastičnog poskupljenja energenata i roba.

Napominje da, s obzirom na to da u BiH robne rezerve ne funkcionišu, na taj način nije moguće ukrotiti krizu izazvanu rastom cijena. Dodao je da ni vlasti u BiH nisu naklonjene tome da dijele budžetske prihode kao pomoć stanovništvu, što su radile neke druge zemlje.

Za povećanje plata kao jednu od mjera, kaže da je upitno koliko je to moguće provesti.

“Pitanje je da li mogu svi poslodavci povećati plate za 15 posto, jer i njih su sada pogodila poskupljenja energenata, a vjerovatno i sirovina i repromaterijala”, pojasnio je.

Prema njegovom mišljenju, jedina ostvariva varijanta je ta da se bh. vlasti odreknu nekih budućih poreskih prihoda, odnosno da smanje ili ukinu PDV na hranu ili energente.

“Ako su u pitanju energenti, država se može na određeni period odreći poreza i akcize, jer se tako ne ugrožavaju distributeri i prodavači, a dobija se efekat. Nažalost, svjedoci smo da se ovdje ne možemo dogovoriti da uopšte funkcionišemo, a kamoli da se nešto ozbiljno uradi na tu temu”, zaključio je Miljević za RSE.

Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu poreznu stopu u iznosu od 17 odsto, dok je nula odsto PDV-a predviđena samo na izvoz, čime država stimulira izvozno orijentisana preduzeća.

Kolika je potrošačka korpa u BiH?

Potrošačka korpa u entitetu FBiH za decembar iznosila je 2.265 maraka (blizu 1.150 eura), objavili su u januaru ove godine u Savezu samostalnih sindikata BiH.

Potrošačka korpa u odnosu na mjesec prije skuplja je za oko 75 maraka (37,5 eura). S druge strane, plata je u istom periodu porasla za jednu marku, podaci su Saveza samostalnih sindikata BiH.

U RS-u potrošačka korpa u decembru je iznosila 2.032 marke (1.016 eura) i sa prosječnom platom je pokrivena tek sa 51 odsto, podaci su Saveza sindikata RS-a.

Po podacima Saveza samostalnih sindikata FBiH, prosječna plata u ovom entitetu u decembru 2021. godine iznosila je 999 maraka (511 eura), dok je u RS-u, kako pokazuju podaci Saveza sindikata RS-a, u istom mjesecu iznosila 1.038 maraka (531 euro).

Prema mjesečnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, od jula do decembra 2021. godine, porasle su cijene brašna, šećera, ulja, hljeba, riže, piletine i crvenog mesa, ali i drugih namirnica.

Tako je cijena hljeba sa 2,3 maraka (1,15 eura) po kilogramu u julu 2021. porasla na 2,6 maraka (1,3 eura).

Cijena crvenog mesa, konkretno kilograma junetine, zabilježila je najveći porast. Od 13,5 maraka (oko sedam evra) po kilogramu, koliko je ona iznosila u julu, sada građani BiH prosječno plaćaju skoro 15 maraka (7,5 eura) kilogram.

U odnosu na cijene u istim mjesecima 2020. godine, primjetan je konstantan trend rasta osnovnih životnih namirnica.

Podaci o potrošačkim korpama u oba bh. entiteta pokazuju da građani najviše novca u toku mjeseca, potroše upravo na prehranu, stanovanje, komunalne usluge, te tekuće održavanje domaćinstva.

Po podacima sindikata, za hranu u RS-u mjesečno se izdvoji oko 800 maraka (400 eura), a u FBiH oko 1.000 maraka (500 eura).

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here