Političarima puna usta EU, a malo radili na putu ka Briselu

0

BiH je kandidaturu za članstvo u EU podnijela 15. februara 2016. godine, a šest godina kasnije nije ni blizu da ta kandidatura bude prihvaćena.

Međutim, da bi BiH uopšte bila u situaciji da dobije pitanja, prvo je trebalo riješiti pitanje mehanizma koordinacije između različitih institucija u BiH, što je bio mukotrpan proces koji je trajao godinama. Kada su pitanja konačno stigla, BiH je imala velike probleme da na pitanja odgovori, Evropska komisija je nekoliko puta vraćala odgovore na dopunu, a na neka pitanja odgovore nismo ni poslali.

Nakon što su odgovori stigli, Evropska komisija je predložila Mišljenje o kandidaturi, koju je prihvatio i Evropski savjet, a u kojem je BiH poručeno da nije spremna za kandidaturu, te joj je pojašnjeno da prvo mora ispuniti 14 ključnih prioriteta. Ovih 14 prioriteta BiH je dobila prije godinu i po dana, a od tada do danas ispunjen je tek jedan i po, kako je rečeno “Nezavisnim novinama” u Kancelariji EU u BiH.

“Preduzeti su određeni koraci za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta. Na primjer, revidirana Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je u septembru 2020. godine, čime se doprinijelo realizaciji ključnog prioriteta 5, a opštinski izbori održani su u Mostaru u decembru 2020. godine, prvi put od 2008. godine, čime je ispunjen dio ključnog prioriteta 1”, rekli su oni za “Nezavisne novine”.

Takođe, kako ističu, javna politička opredijeljenost svih nivoa vlasti za strateški cilj integracije u EU nije pretvorena u konkretnu aktivnost, što, prevedeno s birokratskog briselskog na obični srpski jezik, znači da su vlasti samo pričale o integracijama u EU, ali da ništa na tome nisu radile. Kao posljednju u nizu kriza u BiH navode poteze vlasti u RS, te naglašavaju da retorika podjela onemogućava dalji napredak u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta.

“BiH je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti u pogledu stepena spremnosti i sposobnosti da preuzme obaveze članstva u EU. Opšti tempo reformi mora se ubrzati ako BiH želi postići održiv napredak na putu ka EU. Značajni koraci naprijed mogli bi se napraviti ako se stranke dogovore o ustavnoj i izbornoj reformi, kao i zakonodavstvu o javnim nabavkama, sukobu interesa i pravosuđu. Pozivamo da se hitno prekine s retorikom podjela i takvim djelovanjem, na potpuni povratak u institucije BiH i vraćanje fokusa na neophodne reforme koje će koristiti građanima BiH i omogućiti napredak na putu ka EU”, naglasili su oni za “Nezavisne novine”.

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, za “Nezavisne novine” kaže da su svi u BiH zaboravili da je zemlja uopšte krenula u evropske integracije. “To pitanje teško da mogu riješiti ovdašnje političke elite. One su zadovoljne stanjem mirovanja u koje su nas uvele. Mislim da se njima nigdje ne žuri, posebno ne u uređen prostor pravne države, jer bi to naglavačke preokrenulo njihov lični život”, kaže Topićeva. Na pitanje može li se od međunarodne zajednice očekivati da ona učini ključne iskorake, Topićeva kaže da je EU više zaokupljena unutrašnjim problemima.

“Ali nije ni posao EU da odradi domaću zadaću domaćih političara. Ona će se sasvim sigurno više angažovati kako bi spriječila dezintegrativne procese u BiH, što ne znači da će zaklopiti oči nad neradom i neizvršenim reformama i pokloniti nam status kandidata”, zaključuje Topićeva.

Važni datumi

21. juna 2003.    Evropsko vijeće odobrava status potencijalnog kandidata BiH

16. juna 2008.    potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

1. juna 2015.    SSP stupio na snagu

15. februara 2016.    BiH predaje formalni zahtjev za članstvo

9. decembra 2016.    EU predaje BiH Upitnik o pristupanju u članstvo

28. februara 2018.    BiH predala EU odgovore na Upitnik o pristupanju

20. juna 2018.    EU poslala dodatna pitanja iz Upitnika o pristupanju

5. marta 2019.    BiH predala EU odgovore na dodatna pitanja

29. maja 2019.    Evropska komisija odgovara na Upitnik pozitivnim mišljenjem

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here