“Dignem kredit da bismo preživjeli”: Zabrinjavajući trendovi u BiH

0

Suada (43) je nezaposlena. Sa porodicom živi od suprugove plate od 900 maraka (oko 450 eura) u Cazinu, sjeverozapad Bosne i Hercegovine (BiH).

Njen suprug radi u građevinskoj firmi, a pored toga se bave i domaćom proizvodnjom. Međutim, sve to, kako kaže Suada, nije dovoljno za normalan život.

Zbog toga, godinama dižu kredite koji im, priča, pomažu da plate obaveze i prežive.

“Dignem kredit da namirim obaveze i dignem kredit da bismo preživjeli. Dijete imam. Imam karticu koja je uvijek u crvenom. Dok digne čovjek platu, platim račune, djetetu mjesečnu [kartu za autobus] nema šanse da preživiš opet do iduće plate. Šta ćeš, mora se preživljavati, a to ne more stignuti insan”, kaže Suada za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U sličnoj situaciji je i Zoran Jošić, 68-godišnji penzioner iz Banje Luke. Supruga i on imaju minimalne penzije, od po 212 maraka (oko 110 eura). Zbog toga, kaže, primorani su da uzimaju kredite.

“Dižeš jedan kredit da se pomogneš, a onda se opet nađeš takvoj situaciji da ne znaš kako da ga otplaćuješ, a morao se podići… više puta. Pored što sam u penziji, radim i kao noćni čuvar već šest godina. Žena mi je otišla u penziji, a još radi u pekoteci da bismo preživjeli. Svaki dan je cijena nečega otišla, režije, računi, ne možeš preživjeti. A onda možete zamisliti ljude koji školuju djecu, pored toga svega, to je katastrofa”, priča Zoran za RSE.

Građani najviše uzimaju potrošačke kredite

Podaci agencija za bankarstvo dva bosanskohercegovačka entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), pokazuju trend dominacije kredita za opštu potrošnju. To su krediti bez namjene kojima se zadužuju građani u BiH.

Od 3,5 milijardi maraka (1,75 milijardi evra) plasiranih kredita u RS-u, čak 2,4 milijarde maraka (1,2 milijarde evra) su krediti za opštu potrošnju.

“Prema namjenskoj strukturi kredita plasiranih građanima za opštu potrošnju, nenamjenski gotovinski krediti čine 90,8 odsto i veći su za 111,9 miliona maraka (više od 56 miliona eura) ili pet odsto u odnosu na kraj 2020. godine. Došlo je do smanjenja kredita za kupovinu robe široke potrošnje za deset odsto i kredita za kupovinu automobila za četiri u odnosu na kraj 2020. godine”, navodi se u izvještaju na zvaničnoj stranici Agencije za bankarstvo RS-a.

I u drugom entitetu, Federaciji BiH, najviše odobrenih kredita je za opštu potrošnju, čak šest milijardi maraka (tri milijarde evra). Stambeni krediti iznose 1,5 milijardi maraka (750 miliona evra).

“Učešće NPL-a (nekvalitetnih kredita) kod kredita odobrenih za opštu potrošnju iznosi 6,8 odsto, dok je kod stambenih kredita 2,7 odsto”, navodi se u na internet stranici Agencije za bankarstvo FBiH u informaciji objavljenoj u decembru 2021. godine.

Kakve su posljedice rasta nenamjenskih kredita?

U Udruženju banaka BiH smatraju da rast potrošačkih kredita nije rezultat pandemije korona virusa, već je riječ o trendu prisutnom više od deset godina.

Potrošački krediti rastu nauštrb investicijskih i stambenih kredita iz više razloga, a jedan od njih je i za povećanje standarda potrošnje, kaže za RSE predsjednik Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle.

Podsjeća da zvanična prosječna plata u oba entiteta u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.000 maraka (500 evra), ali da je realno ona manja.

“Najveći broj ljudi ima od nekih 500 do 700 maraka plaću (250 do 350 evra). Na tako nisku plaću se ne mogu dizati duži i veći stambeni krediti i onda je jasno da stanovništvo diže potrošačke jednostavnije kredite kako bi moglo upotpuniti ili jedan dio, manji, za investicije, a drugi dio za rupe u standardu”, kaže Kutle.

On je mišljenja da dugoročan rast potrošačkih kredita može imati ekonomske posljedice.

“Problem će nastati dugoročno, ukoliko standard pojedinca ne bude rastao. Razlog je što se onaj dio potrošačkih kredita koji je otišao u stvarnu potrošnju, u ono što se ne može nadoknaditi, javlja kao povećanje potreba. Pri tome više mogućnosti za podizanje takvog kredita, kako bi se te potrebe zadovoljile nema, tako da su oni [potrošački krediti], sa jedne strane dobrodošli, ali moraju biti ograničeni”, ističe Kutle.

Predsjednik Udruženja banaka BiH navodi da je i to jedan od razloga što je zakonom ograničen maksimalan iznos za potrošački nenamjenski kredit do 50.000 maraka (25.000 evra).

Potrošački krediti rastu nauštrb investicijskih i stambenih kredita, navodi Kutle (na fotografiji: čekanje u redu za banku, Sarajevo, mart 2021.)
Potrošački krediti rastu nauštrb investicijskih i stambenih kredita, navodi Kutle (na fotografiji: čekanje u redu za banku, Sarajevo, mart 2021.)

Pri tome je i ograničen maksimalni rok od deset godina za povrat takvog kredita.

Berislav Kutle ističe kako je u cijelom regionu vidljiv porast potrošačkih kredita.

No, iz Udruženja navode da je, za razliku od Bosne i Hercegovine, u susjednim zemljama četiri do pet puta veći procenat stambenih kredita za stanovništvo.

Plate vrijede pola potrošačke korpe

Drastičan rast cijena je jedan od ključnih razloga zbog čega građani u BiH dižu kredite da bi preživjeli, smatraju u Klubu potrošača iz Tuzle.

U prilog toj tvrdnji su i podaci entitetskih sindikata koji pokazuju rast cijena potrošačkih korpi, dok je rast plata višestruko manji.

Potrošačka korpa u entitetu FBiH za decembar iznosila je 2,265 maraka (blizu 1.150 evra), objavili su u januaru ove godine u Savezu samostalnih sindikata BiH.

Za izračun prosječne korpe u obzir se uzima prosječna isplaćena plata, te minimalni troškovi života četvoročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Naveli su i da je potrošačka korpa skuplja za oko 75 maraka (37,5 evra) u odnosu na mjesec prije. Sa druge strane, plata je u istom periodu porasla za jednu marku, podaci su Saveza samostalnih sindikata BiH.

U RS-u potrošačka korpa u decembru je iznosila 2,032 marke (1.016 evra) i sa prosječnom platom je pokrivena tek sa 51 odsto, podaci su Saveza sindikata RS-a.

“Jedna prosječna plata, ukoliko radi jedan član prosječne četvoročlane porodice, sigurno nije dovoljna za život te porodice u jednom mjesecu”, kaže za RSE predsjednica Kluba potrošača iz Tuzle, Gordana Bulić.

Ona navodi da su cijene pojedinih osnovnih životnih namirnica skočile i više od 40 odsto u toku 2021. godine.

“Kao potrošači nemamo ništa od toga što su nam jeftinija obuća i odjeća, nama je bitno kolika je cijena hljeba, brašna…
– Gordana Bulić, Klub potrošača iz Tuzle

“Iako BiH još slovi za jednu za život jeftinijih zemalja, mi kao potrošači nemamo ništa od toga što su nam jeftinija obuća i odjeća, nama je bitno kolika je cijena hljeba, brašna, kolika je cijena jestivog ulja, te koliko mesa. Nažalost, cijene nekih namirnica su porasle i za više od 120 odsto, kao jestivo ulje. To su osnovni proizvodi koje mora imati svaka porodica”, navodi Bulić.

Rast cijena životnih namirnica veći od 40 odsto

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u toku 2021. godine zabilježen je ukupan rast cijena od 6,4 odsto.

Prema mjesečnim podacima Agencije, od jula do decembra 2021. godine, porasle su cijene brašna, šećera, ulja, hljeba, riže, piletine i crvenog mesa, ali i drugih namirnica.

Tako je cijena hljeba sa 2,3 maraka (1,15 evra) po kilogramu u julu 2021. porasla na 2,6 maraka (1,3 evra).

Drastičan rast cijena je jedan od ključnih razloga zbog čega građani u BiH dižu kredite da bi preživjeli, smatraju u Klubu potrošača iz Tuzle (ilustrativna fotografija)
Drastičan rast cijena je jedan od ključnih razloga zbog čega građani u BiH dižu kredite da bi preživjeli, smatraju u Klubu potrošača iz Tuzle (ilustrativna fotografija)

Cijena crvenog mesa, konkretno kilograma junetine, zabilježila je najveći porast. Od 13,5 maraka (oko sedam evra) po kilogramu, koliko je ona iznosila u julu, sada građani BiH prosječno plaćaju skoro 15 maraka (7,5 evra) kilogram.

U odnosu na cijene u istim mjesecima 2020. godine, primjetan je konstantan trend rasta osnovnih životnih namirnica.

Uz cijene osnovnih životnih namirnica, znatno opterećenje predstavljaju i određena veća godišnja novčana izdvajanja.

“Ključni trošak za jednu četvoročlanu porodicu je polazak djece u školu, to su uvijek novi izdaci. Tu je i godišnja obnova garderobe. Ponešto je potrebno da se i obnovi u stanu. Tu je i nabavka zimnice. Rast cijene utiče i na one obaveze koje imamo redovno, poput komunalnih obaveza. Tu je i godišnji odmor, ako šta uspije da ostane”, navodi Gordana Bulić.

Podaci o potrošačkim korpama u oba bh. entiteta pokazuju da građani najviše novca u toku mjeseca, potroše upravo na prehranu, stanovanje, komunalne usluge, te tekuće održavanje domaćinstva.

Prema podacima sindikata, za hranu u RS-u mjesečno se izdvoji oko 800 maraka (400 evra), a u FBiH oko 1.000 maraka (500 evra).

Prema podacima Ujedinjenih nacija, polovina stanovništva Bosne i Hercegovine je na rubu siromaštva, a 15 odsto je u apsolutnom siromaštvu.