Nikad praznije kese za račun od 100 maraka

0

Kese s kojima se sad vraćamo iz prodavnice, u kojoj napravimo pazar od 100 maraka, danas su prilično siromašnije u odnosu na ranije godine, ističu borci za zaštitu potrošača, a u prilog tim tvrdnjama govori i poređenje cijena.

 

Zanimljivo je da je cijena ulja u decembru 2021. godine bila niža u odnosu na 2012, ali znatno viša u poređenju sa 2018. Ulje je u decembru 2018. godine koštalo 1,96 KM, a na kraju 2021. cijena mu je bila 3,28 KM.

Kupus je na kraju 2012. godine koštao tek 0,62 KM po kilogramu, a na kraju prošle godine duplo više, odnosno 1,18 KM.

Znatno je skočila i cijena krompira, koji u velikim količinama koristi gotovo svako domaćinstvo, kao i kafe i, recimo, meda.

Skok je zabilježen i kod nekih higijenskih potrepština, ali i kod toaletnog papira, čiji paket trenutno plaćamo dosta paprenije nego ranije – na kraju 2012. koštao je 1,88, a u međuvremenu je otišao na 3,18 KM.

Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, smatra da su poskupljenja premašila dosadašnje maksimume.

“Kad ljudi odu u prodavnicu kažu da se nikad manje robe nije moglo kupiti za nikad više para. Sad se kupuje na komad, kupuje se od danas do sutra. Uzmite samo koliko je hljeb poskupio, ali i sve ostalo”, rekao je Vasilić u izjavi za “Nezavisne novine”.

U Savezu sindikata Republike Srpske su i više nego jasni: sindikalnu potrošačku korpu računaju od 2008. godine, a ona nije nikad bila skuplja nego što je ova posljednja.

Sindikalna potrošačka korpa za decembar 2021. godine iznosila je, naime, 2.031,77 KM, a procentualno najveći iznos novca troši se na hranu, koja je i najviše poskupljivala.

“Savez sindikata Republike Srpske već dugi niz godina izračunava sindikalnu potrošačku korpu, koja sadrži sve one proizvode i usluge koji su potrebni četvoročlanoj porodici na mjesečnom nivou da zadovolji osnovne životne potrebe. Posljednje mjerenje je za decembar, kada je dostigla najveći iznos otkad izračunavamo sindikalnu potrošačku korpu”, ističe Božana Radošević, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

To je, dodaje, posljedica rasta cijena, što je, ističe, u većoj mjeri nekontrolisano i neopravdano. Posljedica je, prema njenim riječima, smanjenje kupovne moći, a nastavak rasta plata je jedini način da se ova situacija prevaziđe.

“Svi smo potrošači i evidentno je da u segmentu prehrane dolazi do najvećeg rasta cijena. Evidentno je da je hljeb poskupio, potom brašno, ulje, meso i mesne prerađevine, kao i povrće i voće”, ističe Radoševićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Cjenovnici u Republici Srpskoj (KM)
Cijene u decembru 2012. 2015. 2018. 2021.
Bijelo brašno (kg) 1,36 1,19 1,17 1,41
Hljeb bijeli (kg) 2,08 2,09 2,11 2,50
Makaroni (kg) 2,99 2,99 3,10 3,23
Junetina sa kostima 9,62 8,93 8,24 9,73
Čajna kobasica (kg) 20,52 18,71 15,80 18,23
Svježa piletina 5,70 4,89 4,46 4,82
Tvrdokorni žuti sir 11,89 8,83 11,72 13,18
Kokošja jaja 0,27 0,24 0,26 0,27
Ulje 3,34 2,27 1,96 3,28
Banane 2,01 1,86 1,67 2,16
Kupus 0,62 1,01 0,89 1,18
Krompir 0,92 0,77 0,92 1,36
Med 14,86 16,14 15,87 17,94
Kafa mljevena 13,63 12,15 13,16 14,88
Deterdžent za veš (kg) 3,42 3,60 3,61 3,83
Pasta za zube 3,15 3,21 3,25 3,10
Toaletni papir (pak) 1,88 1,98 2,54 3,18

 

Grmuša: Tražiću hitne kontrole u trgovinama

 

Milko Grmuša, odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, najavio je da će na prvoj narednoj skupštinskoj sjednici tražiti da gradski tržišni inspektori momentalno počnu sa pojačanim inspekcijskim kontrolama u trgovinama.

“Tražiću i da Skupština grada Banjaluka zatraži od Republičke uprave za inspekcijske poslove da uradi istu stvar i momentalno naloži republičkim tržišnim inspektorima da intenziviraju kontrole u Banjaluci i u cijeloj RS”, naveo je Grmuša.

Dodaje da trgovcima i svim preduzetnicima treba pomoći smanjivanjem nameta i ubrzavanjem procedura, ali da one koji krše zakon treba strogo kazniti, a “pogotovo one koji u ovakvim teškim vremenima praktično potkradaju svoj narod”.

“Naša privreda nije u stanju da parira snažnijim ekonomijama i nećemo biti u stanju da pratimo povećanje plata u zemljama regije, a kamoli u razvijenim evropskim zemljama. No, ovdašnje cijene osnovnih životnih namirnica će nastaviti da rastu. Slikovito, plate će nam biti afričke, a cijene evropske”, istakao je Grmuša.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here