Detalji pljačke vijeka: Članovi zloglasnog klana uhapšeni, blaga nema

0

Bilo je potrebno najmanje devet jakih udaraca sjekirom da bi se razbila staklena vitrina u iatorijskom Zelenom trezoru u Drezdenu. Kad su razbili staklo, dvojica maskiranih lopova ugrabili su 21 artefakt neprocjenjive vrijednosti obložen dijamantima i nestali, piše CNN.

Sada se šestorica muškaraca optuženih za jednu od najvećih krađa dragulja u istoriji pripremaju za suđenje u Njemačkoj koje počinje danas. No misterija oko toga što se dogodilo s blagom koje su ukrali, još uvijek traje.

Pljačka koja je zaprepastila svijet

Ovo je priča o pljački koja je zaprepastila svijet i pedantnom policijskom radu koji je doveo do hapšenja šest članova porodične bande osumnjičene za zločin.

Blago ukradeno iz Zelenog trezora, ukrašeno s više od 4.300 dijamanata, vrijedi najmanje 113 miliona evra, prema navodima državnog tužioca. Međutim, direktorica Državne umjetničke zbirke u Drezdenu, Marion Akerman, rekla je da njihova materijalna vrijednost uopšte ne odražava njihovu neprocjenjivu istorijsku i kulturnu važnost.

Gotovo svi ukradeni artefakti napravljeni su za vrijeme vladavine Fridrika Avgusta III koji je kasnije bio poznat kao Fridrik August I, prvi kralj Saske.

Artefakti su uključivali kopču za šešir iz 1780-ih ukrašenu sa 15 velikih i više od 100 malih dijamanata, kao i mač od 96 centimetara s koricama koji su zajedno sadržavali više od 800 dijamanata.

Ali nije samo ogromna vrijednost plijena privukla pažnju svijeta, već i drskost s kojom je napad, navodno, izveden.

Roj Ram, konsultant za pitanja bezbjednosti i bivši zapovjednik specijalnih operacija u Nju Skotland Jardu u Londonu, rekao je da su ovakvi zločini sve rjeđi.

“Tehnička sigurnost se zbog sve boljih alarmnih sistema tokom godina poboljšala, tako da postoji velik rizik da pljačkaši budu brzo uhapšeni. Za pljačku su vam potrebne neke povlaštene informacije i vrlo, vrlo detaljan plan”, rekao je.

Prema istražiocima, četiri mjeseca prije pljačke, jedan osumnjičeni je otišao u grad Magdeburg, oko 200 km sjeverozapadno od Drezdena, po tamnoplavi korišteni audi S6 koji će im poslužiti za bijeg.

Vozilo je tada već bilo odjavljeno, ali policija je rekla da je banda automobil prefarbala u srebrno kako bi sakrili trag.

“To pokazuje da su ti ljudi pomno planirali kako će izvesti pljačku i kakva će biti reakcija policije te su sve vrijeme smišljali kako omesti policijske aktivnosti i sebi dati više vremena”, rekao je Ram.

“Ukoliko bi neko vidio da taj automobil odlazi s mjesta događaja, mogao bi dati opis automobila. No kada bi policija počela istraživati to vozilo, sve bi se zakomplikovalo”, dodao je.

No pripreme bande nisu prestale s automobilom za bijeg.

Nekoliko dana prije pljačke, prerezane su rešetke na prozoru kroz koji su lopovi ušli u trezor. Potpuno uklanjanje metalne rešetke moglo je izazvati sumnju kod prolaznika, pa su osumnjičeni prikrili tragove privremeno zalijepivši rešetke na mjesto, saopštila je policija.

“Prozor je bio u mrtvom uglu, pa se nije vidio na kamerama, a cijelo je područje bilo u ‘potpunom mraku'”, saopštilo je ministarstvo kulture i turizma.

Senzor pokreta koji je trebao biti aktiviran tokom krađe, nije se upalio. Ministarstvo je saopštilo da se alarm upalio dan prije pljačke i da ga zaštitari nisu uspjeli ponovno aktivirati.

U ponedjeljak, 25. novembra 2019. oko 4.50 sati, banda je krenula u akciju, navodi policija.

Pljačkaši i njihovi saučesnici prvo su zapalili razvodnu kutiju u blizini Zelenog trezora. To je uzrokovalo da se ulična rasvjeta u blizini ugasila, pa je cijelo područje bilo u mraku.

U 4.57, krenuli su prema trezoru.

Policija je saopštila da video snimak nadzorne kamere pokazuje da lopovi i te kako znaju kuda idu. Nakon što su ušli u zgradu kroz prozor Dvorane blaga s mnoštvom ogledala, požurili kroz Heraldičku sobu ravno u Sobu nakita u kojoj su bili izloženi najvredniji muzejski predmeti.

Snimci nadzornih kamera pokazuju da je pljačkašima trebalo samo nekoliko minuta da uđu unutra, razbiju vitrinu, zgrabe dragulje i odu. Lopovi nisu mogli ukrasti sve komade na izložbi, jer su neki bili ušiveni u kutije, rekla je Akerman.

No prije nego što su pobjegli, pljačkaši su prostoriju poprskali aparatom za gašenje požara kako bi prikrili tragove.

“Otisci stopala se vrlo često koriste za identifikaciju obuće koju su koristili kriminalci. Često će se riješiti rukavica i drugih stvari, ali će se ponekad zaboraviti riješiti se svojih cipela”, rekao je Ram.

Policija je saopštila da su pljačkaši pobjegli s mjesta događaja u audiju i da je, samo 13 minuta nakon što je CCTV kamera snimila prve slike njihovog ulaska u trezor, automobil pronađen napušten i zapaljen u podzemnoj garaži oko pet kilometara dalje. Policija je automobil gotovo odmah povezala s pljačkom.

“Nevjerovatno je teško koristiti vozilo i ne ostaviti DNK iza sebe”, rekao je Ram.

Operacija Epaulete

Policijska operacija, kodnog naziva Operacija Epaulete prema jednom od artefakata ukradenih toga dana, započela je u trenutku kada je osoblje muzeja uputilo prvi hitni poziv – dok su pljačkaši još bili u zgradi.

Dva zaštitara trezora su na sigurnosnim monitorima vidjeli da je pljačka u toku, ali nisu intervenisali. Policija je kasnije dovela u pitanje tu odluku, ali je Akerman rekla da je zaštitarsko osoblje samo slijedilo sigurnosne protokole.

Ram je rekao da su detektivi vjerovatno počeli istragu tako što su pomno pogledali sam muzej.

“Jedini način da se ovakve pljačke dogode je da pljačkaši imaju dobre povlaštene informacije”, objasnio je i dodao: “Morate znati da nema, na primjer, laserskih zraka po cijeloj prostoriji, morate znati da oko mjesta nema jezičaka osjetljivih na pritisak. Izuzetno je rizično raditi ono što su oni napravili. Moguće je da su izvršili opsežna istraživanja zgrade”, rekao je Ram.

Državno tužilaštvo Saske saopštilo je u martu 2020. da istražuje četiri radnika osiguranja muzeja. Kaznenu prijavu protiv dvojice čuvara podnijela je privatna osoba, navodeći da “nisu adekvatno reagovali i spriječili pljačku”.

Rekao je da su pod istragom još dvojica čuvara. Jedan je osumnjičen da je počiniteljima predao dokumente o Zelenom trezoru i njegovim sigurnosnim sistemima te je uhapšen četiri dana nakon pljačke. Drugi čuvar je pušten nakon istrage, rekao je.

Portparol je dodao da istražuju četvrtog čuvara jer “postoje dokazi o radnji u vezi s alarmnim sistemom, što je moglo olakšati krađu”.

Do septembra 2020. policija je primila stotine dojava i pretražila nekoliko nekretnina u Berlinu za koje se vjeruje da su povezane s pljačkom.

Takođe su saznali više o automobilu za bijeg, uključujući i mjesto na kojem je prefarban, i objavili sliku jednog od osumnjičenih.

Zatim, 17. novembra 2020, gotovo godinu dana nakon što je ukradeno dragocjeno blago Zelenog trezora, policija je pokrenula veliku sigurnosnu operaciju u Berlinu u koju je bilo uključeno 1.638 policajaca iz cijele Njemačke.

Na meti je bilo pet članova zloglasnog klana Remo, jedne od najmoćnijih njemačkih kriminalnih porodica, koja uglavnom djeluje u Berlinu.

Ralf Gadban, politolog i stručnjak za klanove u Njemačkoj, rekao je kako način na koji je pljačka izvedena i broj osumnjičenih i njihovih mogućih saučesnika, pokazuje moć koju klanovi posjeduju.

“Klan štiti i pomaže svoje članove, može imati hiljade članova i može terorisati čitave četvrti u gradu”, rekao je.

Policijska racija nakon pljačke

Policija je objavila da je uhapsila trojicu od petorice glavnih osumnjičenika tokom operacije u Berlinu.

Dvojica osumnjičenih koji su još u bijegu, identifikovani su kao braća blizanci Abdul Majed R. i Mohamed R. te je pokrenuta velika potraga za njima.

Interpol je izdao crveno obavještenje zbog blizanaca, ali je trebalo još mjesec dana prije nego što je Mohammed uhapšen u berlinskoj četvrti Neukölln, što je teren klana Remo.

Abdul Majed je ostao na slobodi još pet mjeseci prije nego što je i on priveden 17. maja 2021.

Šesti i posljednji osumnjičeni u ovom slučaju, uhapšen je u avgustu 2021, saopštila je policija.

Osumnječeni su uhapšeni, no gdje je blago?

Mjesec dana kasnije, tužioci u tom slučaju konačno su optužili svih šest muškaraca za zločine, uključujući tešku krađu i podmetanje požara. Trojica osumnjičenih su braća, a ostala trojica su njihovi rođaci. Dvojica optuženih već su bila iza rešetaka zbog krađe prigodnog zlatnika od 100 kilograma poznatog kao “Veliki javorov list” iz berlinskog muzeja Bode.

Iako su osumnjičeni u pritvoru, za policiju je istraga još daleko od kraja jer ukradene stvari još nisu vraćene.

Pa gdje su onda ti neprocjenjivi dragulji?

Ram i drugi stručnjaci vjeruju da se najvjerovatnije dogodilo ono čega su se kustosi muzeja najviše bojali: da su ukradeni predmeti razbijeni, kamenje prodano, a plemeniti metali rastopljeni.

“Za sve to potrebna je dobra organizacija. Vrlo se rijetko događa da su ljudi koji su stvari ukrali, ujedno isti oni koji će ih se riješiti. Za tako nešto mora postojati mreža saradnika i zato policija želi doći do mobitela, računara, svega što dokazuje povezanost uhapšenih s nekom drugom kriminalnom grupom”, rekao je Ramm.

Diskovi, računari i mobiteli zaista jesu zaplijenjeni tokom ogromne policijske istrage, ali ukradenom blagu ni traga ni glasa.

Zeleni trezor je mjesecima bio zatvoren za posjetioce, prvo zbog istrage, a kasnije pandemije virusa korona. Kad je ponovno otvoren u maju 2020, provaljeni ormar je popravljen, ali je namjerno ostavljen prazan.

Suđenje će trajati najmanje do kraja oktobra. Ako budu proglašeni krivima, osumnjičeni bi mogli dobiti kaznu od nekoliko godina zatvora.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here