Ukupno 158 beba prošle godine na svijet su donijele maloljetnice, a najmlađa majka, prema podacima Agencije za statistiku BiH, imala je samo 13 godina.
Specijalistkinja ginekologije i akušerstva Vesna Ćurić iz klinike “Medico-S” Banjaluka kaže da su maloljetničke trudnoće rizične budući da se nije završilo fizičko, ali ni psihičko sazrijevanje buduće majke.
“Kod maloljetničkih trudnoća povećan je rizik od spontanih pobačaja, prijevremenih porođaja te zaostatka rasta i razvoja ploda. Takođe, maloljetne trudnice često ne obavljaju redovne kontrole budući da se takve trudnoće u nemalom broju slučajeva kriju od okoline. U tom periodu su česte i polno prenosive bolesti. Ovakve infekcije u trudnoće nose povećan rizik pobačaja i prijevremenog porođaja”, kaže Ćurićeva.
Ona ističe da kod maloljetnica još nije završen rast i razvoj organizma tako da ni materica ne dostiže punu zrelost, što povećava osjetljivost prema infekcijama, a povećana je i opterećenost krvotoka, što dovodi do razvoja gestoza, povišenog krvnog pritiska i naposljetku stanja opasnog i po majku i po dijete.
Korijen problema maloljetničkih trudnoća, prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, potiče iz porodice.
“To su najčešće deca iz porodica gde je briga o njima veoma slaba i gde je u tom najosetljivijem tinejdžerskom odrastanju potrebna zaista velika veština da se deca usmere na pravi put. Potrebno je da se s njima razgovara, da se analizira, da se stekne njihovo poverenje. Pretpostavljam da to danas mnoge porodice ispuštaju iz vida zbog trke da prežive i da nešto zarade, pa ne vode brigu o deci”, kaže on.
Šijaković dodaje da i medijski sadržaj može biti jedan od podsticaja na maloljetničku trudnoću, ali ponavlja da je porodica ta koja mora usmjeravati djecu šta da gledaju.
“Dostupnost različitih sadržaja na internetu, a naročito pornografskog, može da bude isto jedan od podsticaja da deca u tom ozbiljnom tinejdžerskom dobu budu izložena tome i da to ne znaju da razumeju”, ističe Šijaković.
Psiholog Aleksandar Milić objašnjava da maloljetnici prilikom ulaska u odnose nemaju punu zrelost, niti polnu niti tjelesnu, te da tako stupaju u nešto što im je nejasno, a zatim se suoče sa posljedicama trudnoće.
“Trudnoća je svakako promjena stanja i psihičkog, i tjelesnog, i biološkog. Pošto je u pitanju mlađi uzrast, koji je još u razvoju, postoje značajne posljedice po cjelokupni razvoj, a mogu biti emocionalne, socijalne, intelektualne i, naravno, biološke”, kaže Milić.
U takvim situacijama, prema riječima psihologa, bez pomoći i razumijevanja drugih, ove osobe će se suočiti sa ogromnim životnim teškoćama.
“U takvim situacijama potrebna je podrška i roditeljima i okolini, kao i da se isključi bilo kakvo ignorisanje, odbacivanje ili stigmatizacija trudnice”, navodi Milić.