Skoro 80% stanovnika Bosne i Hercegovine koristi barem jednu društvenu mrežu, a na njima dnevno provedu oko sat i po vremena, podaci su Istraživanja o medijskim navikama odraslih Vijeća Evrope i Regulatorne agencije za komunikacije BiH.
Dragana Trninić, profesorica na predmetu Medijska pismenost na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, navodi da rezultati istraživanja ne čude.
“Kada je riječ o Instagramu, mladi ga koriste zbog prirode te društvene mreže. Tinejdžeri i adolescenti su vizuelna bića i nazivamo ih digitalni urođenici ili internet generacija, i navikli su da dominantno komuniciraju putem slika i kratkih video-sadržaja, a to im upravo ta mreža nudi. S druge strane, Facebook je više rezervisan za malo starije koji će ipak nešto više podijeliti, pročitati, objaviti, gdje se može pronaći i više tekstova s opširnijim sadržajem i slično”, objašnjava Trninićeva.
Psiholog Saša Risojević ističe da je veliki broj korisnika na društvenim mrežama zato što su one postale jedan od načina komunikacije s drugim ljudima, kao i informisanja.
“S druge strane, kad je riječ o bijegu od stvarnosti, društvene mreže mogu pomoći da mi kreiramo profile i izgled sebe u skladu sa tim kako mi zamišljamo da bi naš idealan život trebalo da izgleda. Međutim, mislim da sve više ljudi shvata da to nije nešto što je održivo i što može da funkcioniše na duže staze”, kaže on.
Kada je riječ o prosječnom dnevnom vremenu koje stanovnici BiH provedu na mrežama, ono iznosi sat i po. Istraživanje pokazuje da učenici i studenti na sedmičnom nivou na internetu provode oko 30 sati, a penzioneri 10.
Trninićeva kaže da veliki broj sati mladih na internetu ne bi bio problematičan da je to bolje iskorišteno, te ističe da mnogi ne razmišljaju o svjesnosti medija kada provode vrijeme na njima.
“To ne bi bilo toliko previše da oni imaju sadržaj u školi koji podrazumijeva upotrebu digitalnih tehnologija. To je populacija koja najviše koristi internet i ne bi bilo strašno da se veći dio tog vremena iskoristi na pametan način, za edukaciju ili pomoć pri učenju, ali istraživanja su pokazala da oni to vrijeme najčešće koriste za zabavu, igranje igrica, razmjenu fotografija, pregledavanje sadržaja na društvenim mrežama, znači da to vrijeme koriste na nekvalitetan način”, kaže Trninićeva.
Sanja Dragić, student Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, ističe da svakodnevno na društvenim mrežama provodi oko četiri sata, a da je ta brojka tokom vikenda i veća.
“Najviše koristim Instagram i Twitter, prvenstveno zbog zabave, ali i zbog informisanja i edukacije”, kaže ona.
“Idealni Instagram životi” loše utiču na mlade
“Mladi posmatraju tu savršenu sliku – kako se drugi predstavljaju na društvenim mrežama, što može na neki način da doprinese tome da sebe doživljavaju kao manje kompetentne, sposobne i vrijedne, što narušava njihovo stanje”, kaže Risojević.