Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine u prošloj godini izgubilo je 151 parnični predmet vrijednosti 1,8 miliona KM, dok je u korist BiH riješilo 161 predmet vrijednosti 15,4 miliona KM.
Kao i u prethodnom, i u ovom izvještaju pravobranioci su upozorili vlasti Bosne i Hercegovine da se najveći broj predmeta gubi zbog sistemskih problema te da Pravobranilaštvo BiH uopšte nema šansu da te predmete dobije. Takav slučaj je sa tužbama osoblja koje radi u pravosuđu, a koje je u odnosu na druge zaposlene u institucijama BiH diskriminisano jer nema pravo na naknadu za ishranu u toku rada, naknadu za prevoz kao i za odvojen život i smještaj. Tu diskriminaciju potvrdio je i Ustavni sud BiH još 2013. i 2014. godine.
“Konačno 5. decembra 2020. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH. Stupanjem na snagu ovog zakona konačno je riješen problem koji su izazivali sporovi iz ovog osnova, tako da se očekuje da u narednom periodu ova vrsta sporova potpuno iščezne”, navodi se u izvještaju Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu, koji se nalazi na dnevnom redu Predstavničkog doma parlamenta BiH. Kada je riječ o izgubljenim sporovima BiH, veliki broj njih, tačnije 35, odnosi se i na neosnovano hapšenje i svi ti predmeti riješeni su u korist tužilaca.
“To ne može odbraniti niko i unaprijed se zna ishod tog postupka. Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine predviđa mogućnost mirnog rješavanja ovih sporova pred Ministarstvom pravde BiH, ali se taj način rješavanja sporova nikada ne koristi”, rekao je za “Nezavisne novine” Mlađan Mandić, pravobranilac BiH. On kaže da bi Ministarstvo pravde u tom smislu trebalo aktivnije da se uključi jer je pravni osnov tih zahtjeva neosporan, a prebacivanjem tih stvari na
Pravobranilaštvo i dalje na sudove samo se bespotrebno stvaraju dodatni troškovi. Kada je riječ o sporovima koji imaju karakter inostranih Pravobranilaštva BiH, već godinama najveći je onaj koji pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova vodi “Elektrogospodarstvo Slovenije”, a koji je vrijedan 1,3 milijarde KM.
“Radi se o vrlo značajnom arbitražnom postupku, kako sa stanovišta izuzetno visoke vrijednosti spora, tako i sa stanovišta pravne prakse koju će arbitražni tribunal zauzeti u pogledu pitanja koja su istaknuta u dosadašnjem toku postupka”, naveli su pravobranioci.