Javnosti je i dalje nepoznato gdje se nalazi Milomir Savčić, nedavno optužen za genocid u Srebrenici. On je još jedno lice koje je uteklo pravosuđu BiH, a mnogi vjeruju ne bez pomoći uticajnih pojedinaca, kao što vjeruju da se već nalazi u Srbiji jer ima tamošnje državljanstvo, iako zvaničnih informacija o tome nema. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je jasan rekavši kako neće BiH izručiti od ranije optuženog za ratne zločine Duška Kornjaču. Niti bilo kog drugog bjegunca od pravde.
Potpuno je jasno da Srbija neće isporučiti ni optužene, a ni u BiH osuđene ratne zločince. Ovih dana je samo potvrđeno ono što svi znamo, kaže član Predsjedništva Šefik Džaferović. Mi tu ne možemo učiniti ništa, navodi on, no iznenađuje šutnja međunarodne zajednice.
“Nama se nudi saradnja a istovremeno se štite i kriju ratni zločinci, negira se genocid, negira se istina koja je utvrđena odlukom Međunarodnog suda pravde i brojnim presudama Haškog krivičnog tribunala, hoće se graditi bez saglasnosti države hidrocentrale na rijeci Drini, traži se razmjena teritorija, šta se to nama zapravo nudi, je li to dijalog, ili je to možda poziv u ropstvo. E pa mi na ropstvo nismo pristali ni onda kada nam je bilo mnogo gore i mnogo teže, nećemo naravno ni sada”, istakao je Džaferović.
“Svijetla vam se budućnost smiješi”
“Sebi ste u kuću doveli ubice, silovatelje, ratne zločince. Zaštitili ste ih i sad pored vaše djece žive. Ovaj vas Kornjača čak i liječi. Najmilije kad se razbole njemu u ruke dajete. Divno društvo pravite, svijetla vam se budućnost smiješi, evropska”, kazao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i Pravde.
Sporazum o izručenju, koji su u septembru 2013. potpisali tadašnji ministri pravde Bariša Čolak i Nikola Selaković, odnosi se na optužene i osuđene za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, i druga teška krivična djela, no ne i ratne zločine. Pitanje koje do danas možda i najviše opterećuje odnose dvije države, sudeći prema izjavama današjneg vrha Srbije, ostaće do daljnjeg neriješeno.
“Osim što neću, nemam nijednog zakonskog osnova, ali kako da vam kažem, to oni rade da bi upravo ovim koji nameću poslušničko i podaničko ponašanje se dodvorili i da bi rekli evo svi drugi su drugačiji i bolji od zlikovca Vučića koji će da štiti srpske zločince, nikada nijednog zločinca neću da štitim ali ću da štitim pravni poredak i principe”, kazao je Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srbije .
Nema zakonskog osnova za hapšenje
Ista poruka i iz Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je nadležno za eventualna hapšenja lica s interpolovih potjernica, među kojima upravo mnoge traži BiH. Nema zakonskog osnova, navode, za takve radnje.
“Odgovor na pitanje zašto srpska policija nije uhapsila Duška Kornjaču, za kojim je Bosna i Hercegovina raspisala potjernicu, jedanak je odgovoru na pitanje zašto policija BiH nije uhapsila Nasera Orića iako je za njim Srbija raspisala potjernicu”, stoji u odgovoru MUP-a Srbije.
No, za razliku od Srbije koja, iako može, ne procesuira na svom terenu optužene za ratne zločine, Naser Orić je izveden pred Sud BiH. U dugotrajnom postpku, drugostepeno je oslobođen je krivnje. Oslobođen je u i u Hagu. Dok Kornjača, Đukić i mnogi drugi, u susjednoj Srbiji sasvim slobodno žive. Na ovaj problem godinama je ukazivao i glavni haški tužilac, Serge Brammertz krajem oktobra 2019. godine.
“U kontekstu regionalne saradnje želimo vidjeti napredak, jasno nam je svima da se mnogi ratni zločinci nalaze u susjednim zemljama i naravno u nedostatku sporazuma o izručenju tih ljudi, ne može im se ni suditi”, kazao je Brammertz.
Gdje treba tražiti krivca?
No krivca treba tražiti i unutar BiH, smatraju mnogi. Svim tim ljudima, neko je omogućio da pobjegnu.
“Suviše je primjera koji su ukazivali da je sistem u tom dijelu manjkav, nije se blagovremeno reagovalo i stvari se dešavaju, to očigledno na određeni način treba ispraviti”, smatra Vlado Adamović, advokat.
Treba istaći i to da niko iz bh. pravosudnih institucija, nije odgovarao, niti snosio bilo kakve sankcije, nakon bijega mnogobrojnih optuženih za ratne zločine. I kroz posljednji primjer, Milomira Savčića, sve se završilo s međusobnim optužbama Suda i Tužilaštva za propuste.