Nakon odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i zakonom kažnjava negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine do danas zaprimljeno 29 prijava, među kojima i prijave protiv Dodik Milorada.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke, stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova”, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR).
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
“Ako je krivično djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine”, dodaje se u Odluci.
Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
“Ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin”, dodaje se u Odluci visokog predstavnika.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.