U noći sa 25. na 26. august 1992. godine zapaljena je Vijećnica. Napad na bogatstvo Nacionalne i univerzitetske biblioteke bio je direktni napad na kulturu i identitet jednog društva. Danas, u miru, ali nestabilnoj političkoj situaciji, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine prestaje raditi. Radnici ulaze u šesti mjesec bez plaće, o finansiranju i statusnom pitanju od vlasti za sada samo obećanja.
Rukopisi ne gore, izjavio je to đavo u romanu “Majstor i Margarita”, afirmišući time mogućnosti ljudskog stvaralaštva. Rukopisi su gorjeli u noći sa 25. na 26. august 1992. godine, kada je zapaljena Vijećnica. Da neka djela metaforički odolijevaju plamenu svjedoči ono sačuvano u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine. Ona, simbolično na ovaj datum, zbog sistemskog nemara, zatvara svoja vrata, pa je pitanje ko će od plamena čuvati rukopise?
Granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske zapalile su Vijećnicu i 80 posto njenog bibliotečkog fonda. Kulturni identitet je opstao, ali ne drži ga sistem već privremene pomoći. Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine već tri decenije nema riješeno statusno pitanje, nema redovno finansiranje. Uposlenici su bez plaće i doprinosa već pet mjeseci, na to kontinuirano upozoravaju.
“Zatvaranje nije naš cilj niti to želimo, ali nećemo biti u mogućnosti da pružamo usluge. Ovo je posljednji vapaj da ukažemo na značaj NUB-a”, poručila je Azra Smajić-Gačević, članica Vijeća uposlenika NUBBiH.
Kantonalni i federalni nivoi obećavaju radnicima, spremni su pomoći – 400.000 maraka iz budžeta Sarajevskog, 100.000 maraka iz Tuzlanskog kantona, upućivanje specijalnog zakona o privremenom finansiranju iz Federalnog ministarstva u parlamentarnu proceduru. Sve uz napomenu da je za stanje u kojem se nalazi biblioteka kriv menadžment. Vijeće radnika biblioteke ključne zahtjeve, ipak, upućuje Vijeću ministara i Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
“Imenovanje Upravnog odbora, Nadzornog odbora i direktora. Dovedeni smo u sitauciju da će od 6. septembra institucija funkcionisat bez direktora, jer aktuelni direktor već odlazi u penziju, potpisao je rješenje, a drugi zahtjev je rješavanje finansijskog statusa. Punih pet mjeseci radnici nemaju platu, što je katastrofalna situacija”, navodi Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH.
“Jedan od zahtjeva su bila interventna sredstva kojim bi se pokrila dosadašnja dugovanja, plate koje zaostaju, naravno, da vidimo na koji način bi nas finansirali do kraja godine i ono što je ključno jeste trajno rješenje finansiranja, ne ovako na kapaljku”, istakla je Smajić-Gačević.
Obraćanje javnosti najavili su za sutra, kada i zvanično prestaje rad Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Na ovaj ishod upozoravali su mirnim protestnim šetnjama i javnost i nadležne. Podršku u tome pružili su im građani i akademska zajednica.
“To je, prije svega, veliki minus čitavoj kulturnoj, akademskoj, univerzitetskoj i svakoj drugoj zajednici koja ima ikakve dodirne tačke s kulturom i obrazovanjem. Zahvaljujući njoj, međunarodno smo standardizirani. Mi u akademskoj zajednici imamo mogućnost da naši radovi budu verifikovani, prepoznati, da su standardizirani”, naglasila je Senada Dizdar, profesorica na Katedri za informacijske nauke Filozofskog fakulteta UNSA.
Da država dovodi u pitanje postojanje vlastite nacionalne biblioteke – u civilizacijskoj praksi nije slučaj. Bosna i Hercegovina čini to sa svih sedam institucija kulture od državnog značaja. S ruba egzistencije može ih pomaći samo jaka politička volja kojoj prethodi spoznaja o njihovoj važnosti za cjelokupnu društvenu zajednicu.
federalna.ba