U iščekivanju nove odluke o raspodjeli PDV-a, Federacija svaki mjesec gubi milione maraka, upozoravaju ekonomisti. Za to vrijeme, sastanka na kojem bi bio definisan novi način raspodjele prihoda od indirektnih poreza – nema ni u najavi. Sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH nije održana od prošle godine. Čeka se i na raspodjelu više od 800 miliona državnog novca. Bez toga, teško do budžeta.
Prihodi od indirektnih poreza u prvih pet mjeseci ove godine iznosili su 4 milijarde i 497 miliona KM. U odnosnu na isti period prošle godine, veći su za 407 miliona. Za finansiranje državnih institucija raspoređeno je 420 miliona KM. Federaciji BiH pripala je milijarda i 960 milion KM, Republici Srpskoj milijarda i 97 miliona KM, Distriktu Brčko 109 miliona KM. Ovakav vid raspodjele, upozoravaju ekonomisti, trenutno je nepovoljan po Federaciju. Sjednice Upravnog odbora UIO-a BiH, na kojoj bi se razgovaralo o novim koeficijentima, nema od prošle godine. Za to vrijeme, entitet RS dobija više novca nego što bi trebalo.
„Kako RS daleko više i nasušno treba novaca i to odmah danas i sada, oni će biti sve arogantniji i sve će više ucjenjivati Federaciju oko te raspodjele. To je jednostavno jedno vrzino kolo i to je nešto što stvarno finansijski ide na štetu Federacij“, kaže Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Pravilnik o izračunu koeficijenata doznačavanja entitetima donesen je davne 2008. godine. Raspodjela se vrši na osnovu izračunatih kvartalnih koeficijenata privremenog doznačavanja, a na bazi podataka krajnje potrošnje za tromjesečni period. Struka upozorava da je potrebno donijeti nove kriterije za preraspodjelu prihoda ostvarenih na osnovu PDV-a. Time bi se izbjegle političke blokade i mogućnost ucjena jer bi se tačno znalo kome i koliko pripada.
„To je niz kriterija. Gdje se ostvaruje PDV, broj stanovnika i tako dalje. Može se napraviti bez većih poteškoća jedan potpuno objektiviziran pristup koji bi po automatizmu preraspodijelio sredstva, a ne da se sredstva raspodjeljuju po principu da se sjedne za pregovarački stol i onaj ko ima jaču pregovaračku poziciju i više drskosti da uzima veći dio kolača“, kaže Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Šain dodaje kako raspodjela takvih prihoda mora imati argumentiran i dinamičan karakter – te da nema odluke za sva vremena: „Pogotovo što naše baze podataka neophodne za takav obračun traže da se stalno preispituje – jer ekonomija je dinamična. Osnove za indirektne poreze se vremenom i mijenjaju. Međutim, ko je u povoljnijem položaju – jednostavno to ne želi, a pogotovo ako politički ucjenjuje“.
Posljednji dostupni utvrđeni koeficijenti su od jula do septembra 2023. godine. Prema njima, Federaciji pripada 62, RS-u 34,44 a Brčkom 3,59 posto. Posljednja sjednica Upravnog odbora na kojoj je trebalo razgovarati o novim koeficijentima nije održana jer se njoj nije odazvao Toni Kraljević, federalni ministar finansija. Osim toga, u Upravni odbor još nije izabran stručnjak kojeg treba predložiti Vijeće ministara BiH. Ekonomska ekspertica Svetlana Cenić naglašava da još nema ni odluke o poravnanju između entiteta, a ni revizije koja je trebala utvrditi kome je isplaćeno više, a kome manje novca: „Miloradu Dodiku gori. On treba da plati u junu, RS treba da plati 380 miliona po kreditnim obavezama. Znači, gore mu pare pa je najlakše ovako pa će se nekad izvršiti poravnanje, ali time se izbjegava zakon“.
Podsjetimo, dogovora, osim o koeficijentima, nema ni o 800 miliona maraka državnog novca, a koji vlast ne umije ili ne želi podijeliti. S tim u vezi, nema ni državnog budžeta, koji se, kako smo mogli čuti posljednjih dana, želi progurati u paketu sa neraspoređenih 800 miliona. Želja državnog ministra finansija i trezora Srđana Amidžića, barem za sada, bez podrške HDZ-a BiH i stranaka Trojke.