„Od četvrtka sam zvala Dom zdravlja Stari Grad zbog pumpice za pluća za dijete. Tek sam ih dobila u utorak, kada su mi rekli da nemaju vremena da razgovaraju sa mnom. Na kraju sam recept za pumpicu dobila preko neke gospođe“.
Ovo je samo jedna u moru žalbi građana Bosne i Hercegovine na društvenim mrežama na zdravstveni sistem u zemlji, čije su staklene noge, u naletu korona virusa, prema mnogim pokazateljima, počele popuštati do te mjere da i najmanji zdravstveni problem prijeti da postane vrlo ozbiljan.
Mnogobrojni građani žale se da ne mogu dobiti svoje porodične ljekare, da su brojevi telefona zauzeti, ili da na pozive nema odgovora, da im se zabranjuje dolazak sa simptomima koji liče na one koje izaziva korona virus…, te da je pometnja u Domovima zdravlja i ostalim zdravstvenim ustanovama došla do situacije da se ljekaru ne može niti za intervencije koje nemaju nikakve veze sa korona virusom, te da su oni koji zahtijevaju pomoć, prepušteni sami sebi.
Krivična odgovornost i zatvor
U želji da provjerimo kako u ovom kriznom periodu funkcioniše zdravstveni sistem, pozvali smo Dom zdravlja Vrazova u sarajevskoj Općini Centar, gdje nam je, nakon dugotrajnih napora da dobijemo nekoga, rečeno da se tamo radi „kao i obično“.
Šta to znači?
„I dalje primamo pacijente po terminima. Ne znam šta nije u redu s tim ambulantama koje to ne rade“, rečeno nam je na prijemu pacijenata.
No, tamo može samo onaj ko tamo ima i karton. Na pozive u Dom zdravlja u sarajevskom naselju Saraj polje, satima se nije javljao niko, dok nije malo onih koji su, u želji da uđu u njega, bili spriječeni u tome.
Građani često optužuju ljekare da su, umjesto da se isture u prve redove borbe za zdravlje građana, izmakli ustranu, sa sebe prebacujući odgovornost na druge, uprkos tome što zbog nepružanja nužne pomoći mogu podleći krivičnoj odgovornosti. Krivični zakon Federacije BiH u članu 232, navodi da će se „nepružanje nepodgodive medicinske pomoći od strane ljekara ili drugih zdravstvenih djelatnika…, iako svjesni da zbog toga može nastupiti teško narušenje zdravlja ili smrt…, kazniti zatovorom u trajanju do tri godine“.
Ovakve optužbe u medijima i na društvenim mrežama svakako pogađaju i medicinske radnike koji daju sve od sebe i ne zaziru od pomoći bolesnima.
A, da je problem doći do ljekara, jasno je i iz razgovora sa dežurnim epidemiologom za telefonsku prijavu sumnje u zaraženost korona virusom, uz opasku da je novinar Al Jazeere, zbog velikog broja otvorenih (uz to i potpuno nepamtljivih) brojeva, na pravu adresu došao tek nakon nekoliko pokušaja.
„Ako pripadate ambulanti u Aerodromskom naselju, ona je zatvorena. Možete zvati drugu, ali neće vas tamo primiti ako imate neki simptom korona virusa“, rekao nam je dežurni epidemiolog.
A, šta ako se pogorša?
Na opasku šta, onda raditi, ona je uzela potrebne podatke, ali, kada je zaključila da ne postoje svi simptomi virusa (potvrđeno stupanje u kontakt sa zaraženom osobom, putovanje u rizična područja, visoka temperatura, problemi s disanjem…), rekla da „u tom slučaju nema intervencije“, kakva god ona bila, te da o toj intervenciji odluku donosi Epidemiološka služba.
Znači, sudeći prema tome, ako se radi o nekog upali, praćenoj temperaturom, kašljem i otežanim disanjem, prijema nema niti tamo, niti u Domu zdravlja. Osim u slučaju značajnog pogoršanja, kada, prema dosadašnjim primjerima nedavno preminulih epidemiologa Šefika Pašagića ili žene s Ilidže, već može biti prekasno.
„Ukoliko se stanje pogorša, nazovite opet“, zaključila je sagovornica novinara Al Jazeere.
Situaciju da mogućom zaraženošću pokušao je ilustrovati i Dragan Stevanović, bivši šef internističkog odjela Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“. Kazao je da je, u želji da rasvijetli kako sistem funkcioniše, objašnjavajući simptome koji zahtijevaju posjetu ljekarskom tima, morao nazvati čak 37 brojeva, da bi mu na kraju bilo rečeno da „ostane kući“.
Šta onda učiniti ako vam nešto zaista treba? Hitna pomoć? Slučaj majke djevojčice sa povredom ruke, pokazuje da se značenje „hitnosti“ u naletu opšte zdravstvene krize, značajno izmijenilo.
Šta je sada ‘hitno’
U poruci postavljenoj na Faceboook stoji da djevojčica nije primljena u Hitnu pomoć jer joj je na parkingu ispred objekta rečeno da ugriz životinje uz propratni otok i bol, nije „hitan slučaj“, pa je pomoć dobila tek u privatnoj poliklinici, i to nakon detaljnih objašnjenja da povreda nema veze sa novim virusom.
No, na naš poziv, u Hitnoj pomoći su kazali da „rade po uobičajenom režimu“, ali…
„Izlazimo na teren u slučaju potrebe. No, imamo smjernice i procjenjujemo stanje. Ipak, nemojte da ja govorim o tome, obratite se direktoru“, rekla nam je šefica Hitne pomoći, koja je na upit da li imaju zadovoljavajući zaštitnu opremu, odgovorila:
„Imamo“, ali dalje nije željela pričati, već nas je uputila na višu instancu.
No, direktor Hitne pomoći Adem Zalihić se na ostavljenu poruku nije se javljao, kao niti Aida Pilav, predsjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva KS, pa objašnjenje kako je došlo do ovakve konfuzije u zdravstvenom sistemu BiH, koja pacijentima prijeti više od samog korona virusa, nismo dobili.
‘Termini samo za podobne’
S obzirom na to da je upravo tada bila u toku sjednica na kojoj se raspravljalo o stanju u Domovima zdravlja Sarajevo, a na kojoj je Upravni odbor na čelu s njim smijenjen, njen dosadašnji generalni direktor Mehmed Kulić nije se javljao na telefon, kako bi pojasnio šta se dešava u toj ustanovi, a odgovor na to pitanje možda će ponuditi nova uprava na čelu s Muhamedom Ahmićem.
Pod kritikama je i Univerzitetski klinički centar Koševo, koji je, kako tvrde mnogi, u potpunom neskladu sa ostalim zdravstvenim ustanovama u BiH. Nezadovoljstvo radom najveće zdravstvene ustanove u BiH eskaliralo je smrću uglednog epidemiologa svjetske reputacije Pašagića, koji, kako tvrdi njegova supruga, na Koševu nije imao adekvatan tretman.
Njene tvrdnje iz koševskog kliničkog centra su demantovali, ali Tužilaštvo je pokrenulo istragu o cjelokupnom slučaju, dok se građani pitaju da li će na kraju ponovo ispaštaju oni koji su dugi niz godina plaćali da ih zdravstvo zbrine.
„Za narednu sedmicu imam zakazanu kontrolu kod onkologa, ali s kim god sam razgovarala o tome, rečeno mi je – daj Bože da je bude. Šta da onda radim?“, rekla je u telefonskom razgovoru za Al Jazeeru sagovornica koja je zamolila da joj ne navodimo ime.
„Znam za slučajeve da su neki pacijenti to uspjeli uraditi, ali, čini se da su ti termini rezervisani samo za one podobne, a ne za sve koji ih trebaju“, dodala je, aludirajući na opštepoznatu činjenicu da je do sada testova bilo za političare, ali ne i za one koji su imali sve simptome korona virusa, a koji nikada nisu bili testirani.
‘Samo ćete nam napraviti problem’
Jedan od tih je Sarajlija Slaven Pašajlić, koji je nakon posjete Beogradu, kako kaže, krajem marta dobio simptome korona virusa, ali…
„Imao sam skoro sve simptome, ali rekli su mi da se radi o bronhitisu. U životu nisam bio tako bolestan, a u ambulanti sam doživio svašta. Niko mi nije htio prići, a bolovanje su mi zatvorili, a da nisam niti vidio doktoricu. Bio sam na trijažu u Kumrovcu, sat su me pregledali, ali me nisu testirali. Zvao sam i epidemiologa, ali mi je na kraju rečeno da moram pozvati Hitnu pomoć, koja će zvati njih da me testiraju. Pozvao sam, ali ponovo ništa. Insistirao sam na testiranju, ali govorili su mi da nema potrebe i da bih tako samo svima njima napravio problem. Šta god to značilo. Čak su mi govorili da sam možda već i prebolovao koronu i da nema smisla za testiranje”, rekao je Pašajlić.
Srećom, pomoć ljekara, koju svakako nije dobio, nije mu niti trebala, no, oni kojima bi mogla zatrebati, s pravom će se zapitati da li će je, i kada, dobiti.
Izvor: Al Jazeera