Kako je navedeno u saopćenju, Sud je prije donošenja odluke o optužnici dopisom pozvao Tužilaštvo BiH da uredi optužnicu, između ostalog i zbog činjenice da osumnjičenom nisu predočeni svi inkriminirajući navodi i djela navedena u optužnici, te nakon toga utvrdio da Tužilaštvo BiH nije postupilo na način kako je u dopisu navedeno.

– Optuženom Milenku Staniću se podignutom optužnicom na teret stavlja znatno veća kriminalna količina od one koja mu je predočena prilikom ispitivanja u istrazi, što zapisnik o ispitivanju osumnjičenog čini manjkavim. Stoga, s obzirom na to da u skladu sa članom 225. stav 6. ZKPBiH Tužilaštvo nije moglo podići optužnicu jer osumnjičenog nije ispitalo na okolnosti svih inkriminacija za koje ga tereti, a na šta je bilo pozivano dana 19.11.2021. godine, to je Sud postupio u skladu s odredbom člana 148. stav 3. ZKPBiH, te donio odluku o odbacivanju optužnice – navedeno je u saopćenju Suda BiH.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, na vlaseničkom području Milenko Stanić bio je alfa i omega, čovjek koji je odlučivao ko će umrijeti, a ko ne.

Zbog svojih nedjela, odlukom Tribunala u Hagu smješten je na “A” listu s osnovanom sumnjom da je počinio teška djela protiv humanitarnog prava.

Svojevremeno su iz Udruženja “Majke Srebrenice” Milenka Stanića okarakterisali kao osobu najodgovorniju za formiranje zloglansog logora Sušica.

Kroz ovaj zloglasni logor je prošlo i bilo zatvoreno preko 8.000 osoba, muškaraca, žena, djece i staraca koji su držani u krajnje nehumanim uslovima. Logoraši su svakodnevno bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, raznim oblicima seksualnog zlostavljanja, silovanju i na kraju ubijani.

Prema podacima MKCK u ovom logoru je ubijeno 1.617 logoraša.

Stanić je bio predsjednik kriznog štaba opštine Vlasenica.

Optužnicom, koju je Sud odbacio, tereti se da je od aprila 1992. godine do marta 1993. godine, za vrijeme širokog i sistematičnog napada na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Vlasenice, u svojstvu predsjednika Kriznog štaba Vlasenica, a kasnije i Ratnog predsjedništva općine Vlasenica, učestvovao u udruženom zločinačkom pothvatu na području općine Vlasenica, koju je činilo većinsko bošnjačko stanovništvo, ubistvima, nezakonitim zatvaranjima, silovanjima, mučenjima, prinudnim nestancima, deportacijama i drugim nečovječnim djelima, kada je izvršen progon bošnjačkog stanovništva s područja općine Vlasenica.

On se tereti za zločine počinjene tokom napada na sela Drum, Gradina, Džamdžići i Alihodžići, kada je ubijeno više civila bošnjačke nacionalnosti, te imovina uništena i zapaljena, a veći broj civila odveden u nezakonito zatvaranje u Logor Sušica u Vlasenici.

Optuženi se tereti i za zločine nezakonitog zatvaranja, ubistva, mučenja, zlostavljanja, silovanja i seksualnog zlostavljanja počinjene nad zatočenicima u Logoru Sušica, kao i za uništavanje i rušenje džamije Hajrija u Vlasenici, koja je uništena većom količinom eksploziva, a predstavljala je kulturni, historijski i vjerski spomenik.

Tužilaštvo BiHranije je saopćilo da navode optužnice namjerava dokazivati pozivanjem 104 svjedoka, od čega 14 svjedoka iz dodijeljene mjere zaštite, te prilaganjem više stotina dokaznih materijala.