Zašto sve više Srba ostaje kod roditelja i do četrdesete?

0

Ima 34 godine i živi sa roditeljima. Radi od svoje 28. Plata mu je u nivou ili malo iznad republičkog prosijeka. Devojku nema. Čezne da ima svoj prostor i mir. Nadomješćuje ga izlascima i treninzima. Selidbu i osamostaljenje još ne planira.

Tako bi, sudeći po statistici, ukratko mogao da glasi profil prosječnog muškarca u tridesetima u Srbiji. A najnovija statistika Eurostata je ovakva: čak 71,9 odsto mladih u Srbiji uzrasta do 34 godine i dalje živi sa roditeljima. U okruženju smo, ako je za utehu, najbolji. U Hrvatskoj je taj procenat 74,5, Crnoj Gori 77,8, Makedoniji 72,3, dok je znatno niži u Sloveniji i iznosi 58 odsto.

Zanimljiva je i sledeća brojka. Uz povećan broj onih koji nisu otišli iz roditeljskog doma iako su odrasli, ide i rast nezaposlenosti. Tako se vidi da je u proljeće ove godine bilo pet odsto više nezaposlenih od 20 do 34 godine, u odnosu na isti period prošle godine.

Da li mlade onda novac sprečava da odu od roditelja?

“Sigurno je da je malo kome prijatno da posle tridesete živi sa roditeljima. To vidite i po nekim drugim zemljama gde mladi rade već od 20. godine, pa se ranije i osamostaljuju. Ako nema priliku da živi koliko toliko pristojno od svoje plate, mlad čovek, koji je željan putovanja i izlazaka, sigurno će odabrati da ostane kod roditelja”, kaže psiholog Žarko Trebješanin.

Mladi u Švedskoj u prosjeku počinju da žive sami sa 17,5 godina, u Danskoj sa 21,2 godine, a u Srbiji sa 31,2 godine. I tu je ipak najnaprednija u regionu. Crnogorci iz roditeljskog doma odlaze sa 33,3 a Hrvati sa 32,4 godine.

“Posledice kasnijeg odlaska od roditelja su višestruke. S jedne strane, mladi zbog toga odlažu osnivanje sopstvene porodice, a s druge strane dolazi do sukoba i poremećenih porodičnih odnosa jer imate frustriranog odraslog čoveka koji ne može da bude nezavisan i ostvari svoj život kako bi želeo”, navodi Trebješanin.

Kada pitamo mlade, odgovor je uvijek sličan i svodi se na to “od čega ćemo živeti ako odemo u podstanare”, prenosi Telegraf.

“Moja plata je 500 evra. Ako garsonjeru platim 150 i račune još 50, ostaće mi 300 evra za ceo mesec, a treba platiti prevoz, hranu, higijenu, garderobu i obuću. O nekom izlasku ili putovanju da i ne govorim”, priča Miloš K. (34) iz Beograda.

Psiholog Branka Tišma otkriva i drugu stranu medalje ove tužne slike naše realnosti. “Djeca” često ne mogu do kasnih godina da napuste roditelje, jer njihovi roditelji imaju suviše male penzije da bi mogli da se izdržavaju sami.

“To je u stvari uzajamno pomaganje i trpljenje. Niti deca mogu mnogo sa prihodima koje dobijaju, niti roditelji sa svojim prihodima. Jedni podržavaju druge, nekad se trpe, nekad se potpomognu, nekad smetaju jedni drugima, ali ne mogu drugačije”, navodi Tišma.

Da li kasno osamostaljivanje utiče i na sve kasnije osnivanje porodice, nije dokazano, ali su brojke i tu neumoljive. Prosječna starost pri zaključenju braka za mladoženje iznosi 34,8 godina, a za neveste 31,5 godina.

Nezavisne novine

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here