23.02.2024.
HomeNovostiZašto su Mehmedagić,Stanković i Gačanin završili na američkoj crnoj listi

Zašto su Mehmedagić,Stanković i Gačanin završili na američkoj crnoj listi

Američki Stejt department stavio je danas na crnu listu Osmana Mehmedagića Osmicu, bivšeg direktora OSA-e.

Mehmedagić je, kako se navodi, iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze da potakne kandidate iz Osmorke, grupe bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrži SDA. Postoje i vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao sa kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku.

– U svom službenom svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, državljanin BiH Osman “Osmica” Mehmedagić (Mehmedagić) zloupotrijebio je državnu telekomunikacionu kompaniju u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH. Mehmedagić je koristio državnu telekomunikacionu kompaniju BH Telecom za prikupljanje mobilnih aktivnosti od bh. političara koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je također dao instrukcije jednom pojedincu da nadgleda vladinog zvaničnika povezanog s opozicionom strankom iz entiteta RS.

OFAC danas imenuje Mehmedagića na osnovu E.O. 14033 za saučesništvo u korupciji u vezi sa zapadnim Balkanom, ili direktno ili indirektno uključeno u korupciju, uključujući korupciju od strane, u ime ili na drugi način povezanu s vladom na zapadnom Balkanu, ili sadašnjeg ili bivšeg vladinog službenika na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, kao što je pronevjera javne imovine, eksproprijacija privatne imovine za ličnu dobit ili političke svrhe, ili podmićivanje.

Ministarstvo trezora SAD stavilo je danas na crnu listu osim bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića Osmice,  i narkobosa Edina Gačanina Titu i Dragana Stankovića, direktora Uprave za geodetske poslove RS-a.

Edin Gačanin Tito je vođa narkokartela “Dino i Tito”, koji je godinama živio u Dubaiju odakle je upravljao poslovima.

On je uhapšen krajem prošle godine nakon raspakivanja poruka iz Sky aplikacije. Američka DEA smatra ga jednim od 50 najvećih svjetskih trgovaca drogom.

Zašto je Gačanin sankcionisan

– Edin Gačanin (Gacanin) jedan je od najplodnijih svjetskih trgovaca drogom. Rodom iz Sarajeva, Gačanin je vođa kartela Tita i Dina, koji uključuje članove njegove porodice i prijatelje iz BiH. Pored pokušaja trgovine narkoticima u više zemalja, Gačaninov kartel je umiješan u pranje novca i usko je povezan s grupom za organizirani kriminal Kinahan, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koju je OFAC ranije odredio u skladu sa E.O. 13581, sa izmjenama i dopunama E.O. 13863, zbog svoje uloge kao značajne transnacionalne kriminalne organizacije.

OFAC danas imenuje Gačanina na osnovu E.O. 14059 jer je učestvovao ili pokušao da se uključi u aktivnosti ili transakcije koje su materijalno doprinijele međunarodnom širenju nedozvoljenih droga ili sredstava za njihovu proizvodnju ili predstavljaju značajan rizik od materijalnog doprinosa.

Današnje sankcije Gačaninu usko su koordinisane sa SAD. Uprava za borbu protiv droga, Agencija Evropske unije za saradnju u provođenju zakona Europol), te zemlje Holandije, Francuske i Belgije – navode iz OFAC-a.

Zašto je Dragan Stanković sankcionisan

Dragan Stanković se također našao na crnoj listi SAD. Stanković je direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske.

– Kao vršilac dužnosti direktora, a kasnije i direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), državljanin BiH Dragan Stanković (Stanković) vodio je agenciju odgovornu za Zakon o nepokretnoj imovini RS iz aprila 2022. godine koji je direktno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Dejton Mirovni sporazum. Kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, koji uključuje današnji ustav BiH i koji nastavlja biti osnova za strukturu vlasti u BiH, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske. Zakonom o imovini RS pokušana je uzurpacija državne vlasti BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS kršeći odluke Ustavnog suda BiH, Ustav BiH i zabranu raspolaganja državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika. Stanković je u svojim javnim izjavama o imovinskom zakonu koji su podsjećali na one predsjednika RS-a pod sankcijama SAD Milorada Dodika i drugih lidera RS-a, tvrdio da država nema nadležnost nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS-u. Ustavni sud BiH je 22. septembra 2022. godine zaključio da je imovinski zakon, kao i njegovi prethodnici, u suprotnosti sa Ustavom BiH, koji je u cijelosti priložen kao Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma.

OFAC danas imenuje Stankovića na osnovu E.O. 14033 da je odgovoran ili saučesnik, ili da je direktno ili indirektno učestvovao u činu koji je opstruirao ili prijetio provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma – navodi se iz OFAC-a.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti