23.06.2024.
HomeNovostiZašto je sarajevski aerodrom uspješan, a tuzlanski propada?

Zašto je sarajevski aerodrom uspješan, a tuzlanski propada?

Bosanskohercegovački aerodromi se pripremaju za nadolazeću ljetnu sezonu, koja u civilnoj avijaciji počinje na dan početka ljetnog računanja vremena, a završava početkom zimskog računanja vremena – od posljednjeg vikenda u martu do posljednjeg vikenda u oktobru. Sa 2.432.716 prevezenih putnika prošle godine Bosna i Hercegovina je u regiji bolja samo od Slovenije. Sve ostale države nastale raspadom Jugoslavije imaju više putnika.

Neke stvari se ipak mijenjaju. U pozitivnom smislu za sarajevski i mostarski aerodrom, u negativnom kontekstu za tuzlanski, dok bi banjalučki aerodrom trebao zadržati dosadašnji nivo prometa i trendove rasta.

end of list

Dugo se za Međunarodni aerodrom Sarajevo tražila kompanija koji bi glavni grad letovima spojila sa zapadnim prijestolnicama. Bosanskohercegovačka dijaspora prije svega, ali i turisti, poslovni ljudi i sportisti, to su i dočekali. Turistička zajednica Kantona Sarajevo je nakon nekoliko javnih poziva osigurala novac za subvencije aviokompanijama Ryanair, Wizz Air, SunExpress, te Norwegian. U drugom kvartalu je najavljen još jedan javni poziv za nepopunjene destinacije iz ranijih poziva (Kopenhagen, Berlin, Pariz, Barcelona, Amsterdam, Prag, Hamburg) i interkontinentalne letove za SAD i Kanadu.

Broj letova prema Sarajevu će povećati LOT, Lufthansa, Aegean, Flyanas, Jazeera, Kuwait, Eurowings, Qatar, Air Arabia, Flydeal… i pretpostavlja se da će rekord iz 2022. godine, kada je bilo 1.377.348 putnika, biti jednostavno prestići. Razlog za to nude i rezultati iz prvog mjeseca ove godine.

„Ovo što Aerodrom Sarajevo radi je totalno transparentno i održivo. Mora se ići preko Turističke zajednice, kako se tim subvencijama ne bi ugrozile kompanije, kao Lufthansa ili Turkish Airlines, koje plaćaju pune cijene slijetanja i opskrbe. Na ovaj način će sve kompanije imati iste uslove i tretman. Ove subvencionirane kompanije će dobiti podsticaj za svakog prevezenog putnika – turistu, a to je dobitna kombinacija i za Aerodrom, i za Grad Sarajevo, i za Bosnu i Hercegovinu“, mišljenja je Zahid Krkić, vlasnik portala Flying Bosnian i dugogodišnji radnik u vazduhoplovstvu.

Sarajevski model drugačiji od ostalih

Sarajevski aerodrom ima drugačiji model subvencija u odnosu na preostala tri aerodroma u državi. Sagovornik kaže da je to najbolji model, ali da ga istovremeno i može zahtijevati etablirani aerodrom. Ne i svi, pogotovo manji.

„Sarajevo to iznimno pametno radi, po uzoru na letove Ryanaira u Španiji. Plaća im se po dovezenom putniku, a ne kao u Tuzli i Mostaru, koji subvencioniraju gubitke aviokompanije u slučaju da im avioni nisu popunjeni. Zato se daje veliki novac, koji se brzo potroši, a kompanije traže još i još. Banja Luka ima treći način subvencija kompanijama. Ne daje novac direktno, ali im također i ne naplaćuju usluge slijetanja i opsluživanja aviona (handling)“, pojašnjava Krkić.

Na pitanje koji je to red veličina, tvrdi da Međunarodni aerodrom Sarajevo naplaćuje 2.000 eura za slijetanje, istovar i utovar, te ukrcavanje putnika za avione tipa B737 i A320, a cijena na banjalučkom aerodromu je oko 1.200 eura.

„Dakle, Sarajevo ulaže novac koji će se vratiti Aerodromu. Može, jer je sam po sebi brend i mamac za turiste, poslovnjake, diplomate… Realno, to drugi aerodromi u Bosni i Hercegovini ne mogu“, dodaje.

Veliki planovi u najavi

Sarajevo će ove ljetne sezone imati 10.158 letova sa čak 1.633.764 sjedećih mjesta na letovima. Od 24 aviokompanije za koje se sada zna da će obavljati letove, najviše letova će imati Turkish Airlines – 1.274 sa 229.320 sjedišta u ponudi, zatim Pegasus Airlines – 780 letova sa 179.742 sjedišta, Austrian Airlines – 854 leta sa 148.596 sjedišta, Ryanair – 688 letova sa 130.032 sjedišta…

Međunarodna zračna luka Mostar je najavila prometno ljeto, nakon niza godina sa poražavajućim rezultatima prometa i poslovanja. Nakon što je vraćena cjelogodišnja i subvencionisana linija Croatia Airlinesa za Zagreb, potpisan je ugovor sa kompanijom Air Serbia za linije prema Beogradu. No, još veći posao je napravljen sa italijanskom kompanijom SkyAlps, koja će Mostar povezati sa Rimom, Veronom i Barijem u Italiji, te Minhenom u Njemačkoj. Uz to, računa se i na charter letove za Poljsku i Bejrut u Libanu koji prevoze hodočasnike u Međugorje. Do sada su charteri dovozili i sportiste, prije svega nogometaše koji su odmjeravali snage sa Zrinjskim. Mostar je prošle godine imao 20.525 opsluženih putnika iz 686 operacija.

Ove ljetne sezone Mostaru se stavlja na raspolaganje 726 letova sa 57.168 sjedećih mjesta. Od navedenih šest destinacija, njih pet će biti podržane subvencijama, jer su Međunarodna zračna luka Mostar i Grad Mostar objavili i proveli Javni poziv za izbor najpovoljnijih ponuđača za uspostavu subvencionisanih redovnih letova za 2024. godinu.

U Banjoj Luci je dobar posao napravljen još prošle godine. Od svih aerodroma u regionu su napravili najveći procentualni skok u odnosu na referentnu 2019. godinu – gotovo 308 posto. Prevezeno je 460.720 putnika. Za sada nema puno izmjena u destinacijama i brojevima letova u odnosu na prošlu sezonu, izuzev odustajanja kompanije Air Montenegro od letova za Tivat. Ipak, ove ljetne sezone će u ponudi biti 13 destinacija, na kojima će letjeti sedam aviokompanija. Na raspolaganju putnicima će biti 1.734 leta sa 300.528 ponuđenih sjedišta. Dominantne su dvije niskobudžetne aviokompanije – Ryanair i Wizz Air. Ali, njima se, po riječima našeg sagovornika, ne naplaćuje „hendlanje“.

I na kraju, Međunarodni aerodrom Tuzla nastavlja sa svojim teškim periodom, koji je počeo povlačenjem Wizz Air sa svoja dva bazirana aviona. Ova kompanija će prema najnovijim informacijama, ipak biti jedina koja će obavljati letove sa tuzlanskog aerodroma predstojeće ljetne sezone. Novi hladan tuš je stigao nakon što je subvecionisana grčka aviokompanija Lumiwings odlučila prekinuti svoje letove za pet destinacija, plus odobrenu i nikada pokrenutu liniju za Istanbul.

Opsluženih 582.445 putnika iz prošle godine će biti nedostižno i najoptimističnije bi bilo prognozirati trećinu tih putnika u cijeloj 2024. godini. Pogotovo, jer su novci već potrošeni, pošto je Lumiwings od Tuzlanskog kantona na raspolaganje dobio 1,3 miliona eura za kompenzaciju praznih mjesta u avionu. Njih je, izgleda bilo previše, a mediji javljaju da je grčka kompanija napustila aerodrom u Tuzli prije nego je platila gorivo i opskrbu aviona.

Ima li nade za stvaranje nacionalnog prijevoznika?

Uz sve navedeno, postavlja se logično pitanje, može li se stvoriti kompanija iz Bosne i Hercegovine kao nacionalni prijevoznik ili po sistemu javno-privatnog vlasništva?

„Avijacija je preskup biznis za naše malo tržište. Danas je to nemoguća misija za nas, jer imamo open sky sa EU i svaka njihova kompanija može da leti koliko i kako hoće u i iz BiH. Kako biti konkurencija Ryanairu i Lufthansi? I sam Austrian Airlines je bio gubitaš i zato ga je progutala Lufthansa“, objašnjava Krkić.

Platiti se mora. I aerodrome, ako su u tvom vlasništvu, i strane kompanije koje će ponuditi jeftine letove. I nemati ili minimizirati rizik. Naravno, ako se to uradi po principu aerodroma u Sarajevu koji je napravio diverzifikaciju rizika sa 3-4 kompanije na 25 letova, a ne kao tuzlanski koji uvijek radi samo sa jednom kompanijom. Ipak, zemlje u okruženju imaju svoje kompanije.

„Srbija je dosad, od 2013. godine i gašenja JAT Airwaysa, uložila preko milijardu eura u kompaniju Air Serbia, a da nemaju nijedan avion u vlasništvu, iako lete sa flotom od 22 do 26 aviona. Oni još profita nisu imali. Toliko o aviokompanijama na našem prostoru“, stava je Zahid Krkić.

IZVOR: Alen Jazić / AL JAZEERA

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti